MD Helicopters MD 500

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hughes/MD 500
Hughes500.g-bioa.arp.jpg
Hughes 500
Opći podaci
Tip Laki višenamjenski helikopter
Proizvođač Flag of the United States.svg Hughes Helicopters
Flag of the United States.svg MD Helicopters
Probni let 26. travnja 1996.
Status u uporabi
Broj primjeraka 4.700[1]
Portal: Zrakoplovstvo Airplane silhouette 45degree angle.svg

MD Helicopters MD 500 je serija američkih lakih civilnih i vojnih helikoptera. MD 500 je razvijen iz modela Hughes 500, civilne inačice vojnog modela OH-6 Cayuse. Serija trenutno obuhvaća MD 500E, MD 520N i MD 530F.

Dizajn i razvoj[uredi VE | uredi]

Helikopteri iz obitelji Hughes 500 / MD 500 su razvijeni na zahtjev američke vojske za uvođenje lakog helikoptera namijenjenog promatranju.[2] Na javnom natječaju je pobijedio Hughesov model 369 koji je prvi puta poletio u veljači 1963. godine.

Hughes/MD 500[uredi VE | uredi]

Prije prvog leta helikoptera OH-6, proizvođač Hughes je najavio razvoj civilne inačice koja bi se na tržištu pojavila pod imenom Hughes 500 te u konfiguraciji s pet i sedam sjedala.[2] Ponuđena je i višenamjenska inačica s moćnijim motorom je ponuđena pod nazivom Hughes 500U (poslije nazvana 500C).

Poboljšani Hughes 500D postao je 1976. primarni model sa snažnijim motorom, T-repom te glavnim rotorom s pet lopatica (model s četiri lopatice je stvar izbora kupca).[2] Model 500D je 1982. zamijenjen s 500E s poboljšanjima vezanim uz nos i interijer (veći prostor za glavu i noge). Sljedeći model, 500F bio je snažniji od prijašnjeg 500E a optimiziran je za rad u vrućim i visokim područjima.

Američki proizvođač vojnih zrakoplova, McDonnell Douglas je u siječnju 1984. kupio tvrtku Hughes Helicopters te su zbog toga od kolovoza 1985. modeli 500E i 530F izrađivani pod novim oznakama MD 500E i MD 530F Lifter.[2] Nakon što je 1997. došlo do spajanja Boeinga i McDonnell Douglasa, Boeing je liniju civilnih MD helikoptera prodao tvrtki MD Helicopters početkom 1999. godine.

Vojne inačice helikoptera na tržištu su se počele pojavljivati pod nazivom MD 500 Defender.

MD 520N[uredi VE | uredi]

Na temelju modela MD 520N je razvijen MD 530N koji je optimaliziran za rad na vrućim i visokim područjima. Oba modela su predstavljena u siječnju 1989. a temeljili su se na konvencionalnoj inačici MD 500E. MD 520N je prvi puta poletio 1. svibnja 1990. Razvoj MD 530N je prekinut kada je McDonnel Douglas odlučio da će MD 520N imati bolji prodajni učinak od modela 530N. Helikopter je certificiran 13. rujna 1991. a prvi primjerak je isporučen 31. prosinca iste godine.

2000. godine tvrtka MD Helicopters je najavio poboljšanja MD 520N koja uključuju poboljšani RR 250-C20R+ motor s 3-5% više snage za potrebe boljih performansi tokom toplijih dana, povećanje raspona dometa te neki tehnički dodaci.

Inačice[uredi VE | uredi]

Hughes 500M Cayuse
Hughes 500S
  • 369 - vojni prototip označen kao YOH-6A.
  • 369A - vojni model koji se proizvodio kao OH-6.
  • MD 500C (369H) - poboljšana komercijalna inačica s pet sjedala i pokretana s Allison 250-C18B motorom snage 236 kW (317 KS). Model je certificiran 1966.
  • MD 500M Defender (369HM) - vojna izvozna inačica modela MD 500 Defender. Helikopter je certificiran 1968.
  • MD 500C (369HS) - poboljšana komercijalna inačica s pet sjedala i pokretana s Allison 250-C20 motorom snage 298 kW (400 KS). Model je certificiran 1969.
  • MD 500C (369HE) - helikopter razvijen na inačici 369HS te s boljim uređenjem interijera. Model je certificiran 1969.
  • MD 500D (369D) - nova komercijalna inačica iz 1976. pokretana Alison 250-C20B motorom snage 313 kW (420 KS). Model je certificiran 1976.
  • MD 500E (369E) - izvršna inačica modela 500D s rekonstruiranim nosom. Model je certificiran 1982.
  • MD 500 Defender - vojna izvozna inačica koja se prodavala pod nazivom Defender a uključivala je 500M, 500MD, 500MG i 530MG.
  • KH-500E - japanska verzija modela 500E. Ovaj model je licencno proizvodila tvrtka Kawasaki Heavy Industries.[3]
  • NH-500E - talijanska verzija modela 500E. Licencno ga je proizvodila tvrtka Breda Nardi prije nego što se spojila sa Agustom.[1]
  • MD 530F (369F) - derivat modela 500E namijenjen za rad u vrućim i visokim područjima a certificiran je 1985. Pokreće ga motor Allison 250-C30B snage 485 kW (650 KS).
  • MD 520N - NOTAR verzija modela 500E certificirana 1991.
  • Little Bird - bespilotni helikopter kojeg je na temelju modela 530F razvila tvrtka Boeing Rotorcraft Systems za civilno i vojno tržište.[4]

Korisnici[uredi VE | uredi]

Vojni korisnici[uredi VE | uredi]

  • Flag of the United States.svg SAD: primarni korisnik.
  • Flag of Afghanistan.svg Afganistan: afgaške zračne snage koriste šest MD 530F uz opciju kupnje dodatnih 50 helikoptera.
  • Flag of Argentina.svg Argentina: argentinske zračne snage.
  • Flag of Chile.svg Čile: čileanska kopnena vojska.
  • Flag of El Salvador.svg El Salvador: vojska u uporabi ima 5 helikoptera.
  • Flag of the Philippines.svg Filipini: filipinske zračne snage imaju u uporabi 15 helikoptera.
  • Flag of Finland.svg Finska: finska kopnena vojska (od 12 helikoptera, 8 ih je u uporabi).
  • Flag of Haiti.svg Haiti: oružane snage Haitija.
  • Flag of Honduras.svg Honduras: honduraško ratno zrakoplovstvo.
  • Flag of Iran.svg Iran
  • Flag of Iceland.svg Island: islandska obalna straža.
  • Flag of Italy.svg Italija: Aeronautica Militare.
  • Flag of Japan.svg Japan: japanske mornaričke obrambene snage (pet MD 500E za potrebe treninga) i japanske kopnene obrambene snage (koriste MD 500 zajedno uz jurišne helikoptere AH-1 Cobra). Trening pilota kopnenih obrambenih snaga se vrši u mjestu Akeno pokraj Nagoye. Zrakoplovstvo ovih obrambenih snaga je raspodijeljeno po cijeloj zemlji.
  • Flag of Jordan.svg Jordan: Kraljevske jordanske zračne snage.
  • Flag of South Korea.svg Južna Koreja: južnokorejska vojska ima u službi 257 helikoptera.
  • Flag of Kenya.svg Kenija: kenijske zračne snage.
  • Flag of Mexico.svg Meksiko: meksičke zračne snage i mornaričko zrakoplovstvo.
  • Flag of Panama.svg Panama: Servicio Nacional Aeronaval
  • Flag of North Korea.svg Sjeverna Koreja: sjevernokorejska vojska ima u službi 87 helikoptera.[5] Helikopteri su uvezeni iz Njemačke te imaju izviđačku ulogu.
  • Flag of Spain.svg Španjolska: španjolska mornarica.
  • Flag of the Republic of China.svg Tajvan: tajvanska mornarica koristi deset 500MD/ASW helikoptera unutar 501. helikopterskog eskadrona.

Civilni korosnici[uredi VE | uredi]

MD 500 osim vojske koriste i privatne tvrtke, državne službe za provedbu zakona i drugi.

Bivši korisnici[uredi VE | uredi]

Tehničke karakteristike (500C)

Izvori podataka: The International Directory of Civil Aircraft[2]

Kokpit modela MD 500E.
Glavni rotor MD 500E.

Osnovne karakteristike

  • posada: 1-2
  • kapacitet: 5 ljudi
  • dužina: 9,4 m
  • promjer rotora: 8,03 m
  • visina: 2,48 m
  • masa zrakoplova: 493 kg
  • maksimalna dozvoljena masa zrakoplova: 1.157 kg

Letne karakteristike

  • najveća brzina: 282 km/h (175 mph)
  • ekonomska brzina: 232 km/h (144 mph)
  • dolet: 605 km (375 milja)
  • brzina penjanja: 8,6 m/sek. (1.700 stopa/min.)
  • najveća visina leta: 4.875 m
  • motor: 1× Allison 250-C20

Tehničke karakteristike (MD 520N)

Izvori podataka: The International Directory of Civil Aircraft[2]

Osnovne karakteristike

  • posada: 1-2
  • kapacitet: 5 ljudi
  • dužina: 9,78 m
  • promjer rotora: 8,33 m
  • visina: 2,74 m
  • masa zrakoplova: 742 kg
  • maksimalna dozvoljena masa zrakoplova: 1.520 kg

Letne karakteristike

  • najveća brzina: 282 km/h (175 mph)
  • ekonomska brzina: 250 km/h (155 mph)
  • dolet: 429 km (267 milja)
  • brzina penjanja: 9,4 m/sek. (1.850 stopa/min.)
  • najveća visina leta: 4.320 m
  • motor: 1× Allison 250-C20R

Tehničke karakteristike (MD 530F)

Izvori podataka: The International Directory of Civil Aircraft[2]

Osnovne karakteristike

  • posada: 1-2
  • kapacitet: 5 ljudi
  • dužina: 9,94 m
  • promjer rotora: 8,33 m
  • visina: 2,48 m
  • masa zrakoplova: 722 kg
  • maksimalna dozvoljena masa zrakoplova: 1.610 kg

Letne karakteristike

  • najveća brzina: 282 km/h (175 mph)
  • ekonomska brzina: 250 km/h (155 mph)
  • dolet: 430 km (267 milja)
  • brzina penjanja: 10,5 m/sek. (2.070 stopa/min.)
  • najveća visina leta: 5.700 m
  • motor: 1× Allison 250-C30

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]