Mažeikiai

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Mažeikiai
Zgrada općine Mažeikiai u istoimenom gradu
Zgrada općine Mažeikiai u istoimenom gradu
Grb
Grb
Koordinate: 56°19′N 22°20′E / 56.317°N 22.333°E / 56.317; 22.333Koordinate: 56°19′N 22°20′E / 56.317°N 22.333°E / 56.317; 22.333
Država Flag of Lithuania.svg Litva
Etnografička regija Samogitia
Županija Telšiai
Okrug Mažeikiai
Stanovništvo (2007.)
 - Grad 40.788
Vremenska zona Istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2)
Službena stranica http://www.mazeikiai.lt/
Zemljovid
Mažeikiai na karti Litva
Mažeikiai
Mažeikiai
Mažeikiai na karti Litva

Mažeikiai je grad na sjevero-zapadu Litve, na rijeci Venti. Grad ima 40.277 stanovnika čime je osmi najveći grad u Litvi.[1] Grad je administativno središte okruga Mažeikiai, u županiji Telšiai. To je najveći grad u zemlji koji nema vlastitu županiju.

Povijest[uredi VE | uredi]

Mažeikiai se prvi puta spominje u pisanim izvorima 1335. Kroničar reda Livonian pisao je o kampanji samoga reda tijekom koje je zemlja vojvode Mažeika devastirana. Grad s ubrzanim razvojem započinje 1869. kada je izgrađena željeznička pruga koja povezuje gradove Vilnius i Liepaja. 1894. u gradu je izgrađena pravoslavna, 1902. katolička, a 1906. evangeličko-luteranska crkva. U razdoblju između 1899. i 1918. grad se nazivao Muravyov. 1924. Mažeikiai je proglašen gradom te je dobio gradska prava i ovlasti.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Velika ekonomska kriza (1929. - 1933.) zahvatila je i Mažeikiai, ali je tamo trajala veoma kratko. U gradu se nastavio industrijski razvoj. Braća Sadauskas otvorila su prvu pivovaru i parni mlin, počela se graditi elektrana, a gradska proizvodnja temeljila se na namještaju i mliječnim proizvodima. Tako je u Mažeikiaiju 1940. radilo 26 poduzeća, dok su 4 banke imale u gradu svoje kreditne udruge.

Tokom prve sovjetske okupacije grada u Drugom svjetskom ratu, provedena je nacionalizacija gospodarstva. Sam rat i razaranja grada bili su razlogom značajnog iseljavanja stanovništva, a time je obustavljen i daljnji razvoj grada. U poslijeratnom razdoblju, industrijski razvoj se postepeno obanavlja. Tako u gradu započinje rad onih gospodarskih djelatnosti koje su se obavljale u gradu i prije rata. 1959. u Mažeikiaiju je osnovana elektrotehnička tvornica koja se bavila proizvodnjom motora za perilice rublja. Nakon desetljeća rada, proizvodni asortiman tvornice je proširen na proizvodnju kompresora za hladnjake. Tako je poslijeratni industrijski razvoj grada utjecao na povećanje gradske populacije.

Rafinerija nafte[uredi VE | uredi]

1980. u gradu je otvorena rafinerija nafte Mažeikių Nafta. Upravo je razvojem naftne industrije započelo Mažeikiaijevo zlatno doba. Danas je to jedno od najvećih industrijskih postrojenja u Litvi. Privatizacija tvrtke, odnosno njena prodaja američkoj energetskoj kompaniji Williams, izazvala je mnogo skandala i afera u litavskoj Vladi. Suočen s financijskim problemima, Williams je gradsku rafineriju prodao ruskoj tvrtki Yukos. Nakon bankrota Yukosa, litavska Vlada i poljska naftna kompanija PKN Orlen potpisali su 2006. ugovor o prodaji gradske rafinerije PKN Orlenu. Osim Vlade, i Yukos je potpisao sporazum o prodaji svojih dionica Mažeikių Nafte poljskoj tvrtki. Otkup dionica završen je 15. prosinca 2006. kada je PKN Orlen platio Yukosu 1,492 mljrd. USD, a litavskoj Vladi nešto manje od 852 milijuna USD.[2]

Privatizacija[uredi VE | uredi]

Nakon litavskog odcijepljenja od SSSR-a i proglašenjem nezavisnosti Litve, grad se suočio s loše provedenom privatizacijom te gubitkom ruskog tržišta zbog stečaja mnogih domaćih tvrtki. To je uzrokovalo poslovnu stagnaciju i povećanje nezaposlenosti. Najveće kontroverze izazvala je privatizacija najveće gradske tvrtke, rafinerije Mažeikių Nafta koja je do 2006. "promijenila" čak tri strana vlasnika.

Sestrinski gradovi[uredi VE | uredi]

Mažeikiai je sestrinski grad sa šest europskih gradova, i to sa:

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]