Magnezit

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Magnezit (prema magnezij) je mineral iz skupine heksagonskih bezvodnih karbonata, MgCO3.

Svojstva i osobine[uredi VE | uredi]

Nastaje alteracijom magnezijevih silikatnih minerala, osobito olivina, ili metasomatozom vapnenca i dolomita, a tvori proslojke u metamorfitima ili sedimentna ležišta.

Pojavljuje se bilo kao žućkastobijela kompaktna, porculanu slična, ili praškasta masa („amorfni“ magnezit), bilo u obliku sitnozrnatih agregata romboedarskih (s kalcitom izomorfnih) kristala, koji su zbog prisutnoga željeza često obojeni žućkasto do tamnosmeđe.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Najveća su mu nalazišta u Štajerskoj i Koruškoj (Radenthein), u SAD-u, Kanadi, Norveškoj i Grčkoj.

Uporaba[uredi VE | uredi]

Služi za proizvodnju vatrostalnoga cementa i za dobivanje drugih magnezijevih spojeva.

Izvori[uredi VE | uredi]