Makarsko primorje
Makarsko primorje ili Makarska rivijera je mikroregija u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prostire se na 53 kilometra priobalja u smjeru sjeverozapad - jugoistok, od Brela na sjeveru do Gradca na jugu. Primorje leži u podnožju planine Biokovo, zbog čega je široko najviše 3 kilometra. Pokriveno je gustom borovom šumom, koja je u mnogo navrata stradala u požaru, posljednji put u rujnu 2008. godine.[1]
Makarsko primorje se nalazi na područjima općina Brela, Baška Voda, Tučepi, Podgora i Gradac, a središte primorja je grad Makarska.
Prema popisu iz 2001. godine, Makarsko primorje brojalo je 26.673 stanovnika.[2]
Sadržaj |
Klima [uredi]
Makarsko primorje ima sva obilježja mediteranske klime: vruća i sušna ljeta i blage zime s velikim brojem kišnih dana. Godišnje ovo područje ima preko 2.700 sunčanih sati,[3] što pogoduje razvitku turizma, koji je dominantna gospodarska grana. U zimskim mjesecima bura donosi niske temperature i zna nanijeti veće materijalne štete, posebice na sjeveru Makarskog primorja, gdje hladna fronta prodire kroz prijevoj Dubci. Snijeg je jako rijedak.
Godišnji prosjek temperature mora viši je od 20 °C,[3] a ljeti se kreće između 23 i 27 °C.
Makarska rivijera je jedna od najtoplijih dijelova Hrvatske.
Stanovništvo [uredi]
Prema posljednjem popisu stanovništva, Makarsko primorje broji 26.673 stanovnika, i to:[2]
- općina Brela - 1.771
- općina Baška Voda - 2.924
- grad Makarska - 13.716
- općina Tučepi - 1.763
- općina Podgora - 2.884
- općina Gradac - 3.615
Gospodarstvo [uredi]
Glavna djelatnost stanovništva je turizam, zatim trgovina, poljodjelstvo, ribarstvo i maslinarstvo. Turizam je procvat doživio 1960-ih i 1970-ih godina, kada je Makarska rivijera postala brand u svjetskim turističkim krugovima. Primorje ima veliki broj ležaja u hotelskom i privatnom smještaju.
Izvori [uredi]
|
|||||||