Makedonski jezik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Makedonski jezik
Speech balloon.svg

Македонски јазик
Države
govorenja:
Makedonija, Bugarska [1][2], Grčka, Srbija, Crna Gora, Albanija i druge zemlje
Regije
govorenja:
Europa
Broj govornika: 2,3 - 3 milijuna[3]
Rang:
Razredba: indoeuropski
slavenski
južnoslavenski
makedonski
Jezični kôd
ISO 639-1: mk
ISO 639-2: mkd / mac
ISO 639-3: mkd
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima |Dodatak: Popis jezika

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd) jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Makedonije još od 1945. godine. Makedonsko je pismo ćirilica. Govori ga oko 2.113.170 ljudi, poglavito u Makedoniji (1.390.000; 1986.) i nadalje, prema neslužbenim podacima: Albanija (150.000), Bugarska (150.000), Grčka (250.000; 2007. Boskov)[4].

Povijest[uredi VE | uredi]

Slaveni su naseljavali Balkan, jedan dio je zaposjeo i najjužniji dio Balkana, pokoravajući starosjedioce, nametnuli su svoje običaje i jezik, no pri tome su prihvatili razvijenije proizvodne djelatnosti, zemljoradnju i uzgoj stoke.

Primajući kršćanstvo Slaveni u Makedoniji teško su se odricali od paganske vjere, a da se umanji otpor i odbijanje kršćanske vjere, kršćanski velikodostojnici su preveli Bibliju na jezik kojim se služili Slaveni, a da i pismo bude bliže Slavenima oni su angažirali sv. Ćirila i Metoda koji su već primili kršćanstvo i bili vrlo učeni jer su izučili najviše crkovne škole, no i škole svjetovne sfere. Ćiril i Metod su sastavili azbuku, pismo, preveli su Bibliju i crkvene knjige. Glagoljično pismo je prvo slavensko pismo. Ćiril i Metod su poslani u Moravsku da propovijedaju kršćanstvo i da time umanje napade svećenika iz zapadne crkve. Oni su sa sobom poveli i jedan dio svojih učenika, a u Moravskoj su podučili velik broj mladih. Po propasti misije Ćirila i Metoda njihovi učenici su se raširili po mnogim prostorima na istoku, jugu i produžili učenje i prosvjećivanje. Klement i Naum došli su u Ohridu su prosvjećivali tamošnji puk, no i učenike koji su dolazili iz drugih dijelova srednjovekovne Bugarske i drugih prostora.

Klement (mak. "Kliment") je napisao novu azbuku Kirilku, odnosno ćirilicu koja se i dan danas primjenjuje u mnogim državama gde je osnovna religija pravoslavna ili ortodoksna. Oni su u Ohridu osnovali prvi Sveslavensko sveučilište na kojem je studiralo oko 3000 studenata, crkvene knjige koje su u Ohridu pisane mogu se naći u svim pravoslavnim bibliotekama, te knjige su bile pisane ćirilicom i bile su baza pravoslavnom kršćanstvu. Klement i Naum su osnovali i podigli mnogo crkava i manastira, u Ohridu Klement je podigao katedralu na Plaošniku, a Naum je podigao manastir na najljepšem dijelu Ohridskog jezera, na prostoru gdje su izvori Ohridskog jezera. Po smrti Klementa i Nauma oni su od naroda proglašeni za svece, sv. Klement Ohridski - patron Ohrida i patron danasnjih Makedonaca i Bugara, sv. Naum Ohridski Čudotvorac, svetac koji je imao iscjeliteljsku moć.

Velik broj riječi makedonskog jezika je istovjetan s riječima drugih slavenskih naroda. Makedonski jezik se oformio kao književni jezik tek u vremenu 1944.-1945. godine. Bugarska ne priznaje postojanje makedonskog jezika, već smatra da je makedonski jezik druga varijanta bugarskog jezika.

Pravopis[uredi VE | uredi]

Makedonska ćirilica je službeno pismo na teritoriji Makedonije. Sastoji se od 31 slova. Makedonsko pismo je sastavljeno temeljeći se na pismima koja su sastavili Krsto Petkov Misirkov i Vuk Karadžić.

Velika slova
А Б В Г Д Ѓ Е Ж З Ѕ И Ј К Л Љ М Н Њ О П Р С Т Ќ У Ф Х Ц Ч Џ Ш
Mala slova
а б в г д ѓ е ж з ѕ и ј к л љ м н њ о п р с т ќ у ф х ц ч џ ш
Hrvatski
a b v g d đ e ž z dz i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č š

Osobine[uredi VE | uredi]

Makedonski jezik je južnoslavenski jezik. Zbog toga posjeduje zajedničke osobine i s ostalim slavenskim jezicima, prije svega sa srpskim, hrvatskim i bugarskim jezikom. I pored toga, makedonski ima neke osobine koje se ne mogu naći kod ostalih slavenskih jezika, kao što su:

  • gubljenje padeža - umjesto padeža makedonski jezik rabi sustav prijedlogâ i članova koji vrše padežne funkcije; pr: Čovjek čita knjigu > Čovekot ja čita knigata.
  • naglasak na trećem slogu - naglasak u makedonskom jeziku uvijek pada na trećem slogu s kraja, osim nekih stranih riječi; pla'nina
  • dvojni objekt; nego go vidov (njega sam vidio)
  • trojni član - postoje tri vida člana, određeni član, član za blizinu i član za udaljenosti.
  • tvorba prošlog vremena pomoćnim glagolom 'imati'
  • tvorba prošlog vremena pomoćnim glagol 'sum' i glagolskim pridjevom
  • prošlo-buduće vrijeme

Vrste riječi:

  • promjenljive:
  • nepromjenljive:

Rod: muški, ženski i srednji

Broj: jednina i množina

Glagolska stanja:

Participi:

Pomoćni glagoli: sum i ima

Glagoli po vidu:

Načini:

Vremena:

Narječja[uredi VE | uredi]

Karta makedonskih narječjâ.

Sjeverno narječje

  • zapadna skupina:
  1. dolnopološki dijalekt
  2. skopsko-crnogorski dijalekt
  3. goranski dijalekt
  • Istočna grupa:
  1. kumanovski dijalekt
  2. kratovski dijalekt
  3. krivopalanečki dijalekt
  4. ovčepoljski dijalekt

Zapadno narječje:

  • središnja skupina:
  1. prilepsko-bitoljski dijalekt[5]
  2. kičevsko-porečki dijalekt[6]
  3. skopsko-veleški dijalekt
  • zapadna i sjeverozapadna skupina:
  1. gornopološki dijalekt
  2. rekanski dijalekt
  3. galički dijalekt[7]
  4. debarski dijalekt
  5. drimkolsko-golobrdski dijalekt
  6. vevčansko-radoški dijalekt[8]
  7. struški dijalekt
  8. ohridski dijalekt
  9. gornoprespanski dijalekt
  10. dolnoprespanski dijalekt

Istočno i južno narječje

  • istočna skupina:
  1. tikveško-mariovski dijalekt
  2. štipsko-kočanski dijalekt
  3. strumički dijalekt
  4. maleševsko-pirinski dijalekt [9]
  • jugozapadna skupina[10]:
  1. nestramsko-kostenarski dijalekt
  2. korčanski dijalekt
  3. kosturski dijalekt
  • Jugoistočna skupina:
  1. solunsko-vodenski dijalekt [11]
  2. sersko-dramski-lagadinski-nevrokopski dijalekt[12]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ethnologue Autor navodi da W. Brown u djelu iz 1998. navodi da su neki u Pirinskom okrugu naveli makedonski kao prvi jezik.
  2. Nedostaju službene statistike. Potrebne su nam ovdje dodatne znanstveničke procjene.
  3. broj govornika
  4. Ethnologue (16th)
  5. стр.68 Граматика на македонскиот литературен јазик, Блаже Конески, Култура- Скопје 1967
  6. Академик Божидар видоески, Кичевскиот говор. МЈ, 1957, VIII, 1, стр. 31-90.
  7. Belić 1935: A. Belić, Galički dijalekat, Srpski dija­lek­to­lo­ški zbor­nik, VII, Srpska kraljevska akademija, Beograd – Sr. Kar­lov­ci, 1-352+IV
  8. The Radožda-Vevčani Dialect of Macedonian: Structure, Texts, Lexicon by P. Hendriks. The Slavic and East European Journal, Vol. 22, No. 1 (Spring, 1978), pp. 111-112
  9. A comparative historical analysis of nominal accentuation in archaic (Maleševo) and transitional (Nivičino) Eastern Macedonian dialects," in Proceedings of the Third North American-Macedonian Conference on Macedonian Studies. Indiana Slavic Studies 10:135-151. 1999
  10. Македонските дијалекти во Егејска Македонија: (Обид за класификација). Македонските дијалекти во Егејска Македонија: научен собир, Скопје 23-24 декември 1991. Скопје: МАНУ, 1994, стр. 23-60.
  11. str. 249- 252 Makedonski jazik za srednoto obrazovanie- S.Bojkovska, D.Pandev, L.Minova-Ǵurkova, Ž.Cvetkovski- Prosvetno delo AD- Skopje 2001
  12. str. 249- 252 Makedonski jazik za srednoto obrazovanie- S.Bojkovska, D.Pandev, L.Minova-Ǵurkova, Ž.Cvetkovski- Prosvetno delo AD- Skopje 2001

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]