Makedonski jezik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Speech balloon.svg
Makedonski jezik
Македонски јазик
Države
govorenja:		 Makedonija, Bugarska [1][2], Grčka, Srbija, Crna Gora, Albanija i druge zemlje
Regije
govorenja:		 Europa
Etnicitet {{{etnicitet}}}
Broj govornika: 2,3 - 3 milijuna[3]
Rang:
Razredba: indoeuropski
slavenski
južnoslavenski
makedonski
Jezični kôd
ISO 639-1: mk
ISO 639-2: mkd / mac
ISO 639-3: mkd
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima |Dodatak: Popis jezika

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd) jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Makedonije još od 1945. godine. Makedonsko je pismo ćirilica. Govori ga oko 2.113.170 ljudi, poglavito u Makedoniji (1.390.000; 1986.) i nadalje, prema neslužbenim podacima: Albanija (150.000), Bugarska (150.000), Grčka (250.000; 2007. Boskov)[4].

Sadržaj

Povijest [uredi]

Slaveni su naseljavali Balkan, jedan dio je zaposjeo i najjužniji dio Balkana, pokoravajući starosjedioce, nametnuli su svoje običaje i jezik, no pri tome su prihvatili razvijenije proizvodne djelatnosti, zemljoradnju i uzgoj stoke.

Primajući kršćanstvo Slaveni u Makedoniji teško su se odricali od paganske vjere, a da se umanji otpor i odbijanje kršćanske vjere, kršćanski velikodostojnici su preveli Bibliju na jezik kojim se služili Slaveni, a da i pismo bude bliže Slavenima oni su angažirali sv. Ćirila i Metoda koji su već primili kršćanstvo i bili vrlo učeni jer su izučili najviše crkovne škole, no i škole svjetovne sfere. Ćiril i Metod su sastavili azbuku, pismo, preveli su Bibliju i crkvene knjige. Glagoljično pismo je prvo slavensko pismo. Ćiril i Metod su poslani u Moravsku da propovijedaju kršćanstvo i da time umanje napade svećenika iz zapadne crkve. Oni su sa sobom poveli i jedan dio svojih učenika, a u Moravskoj su podučili velik broj mladih. Po propasti misije Ćirila i Metoda njihovi učenici su se raširili po mnogim prostorima na istoku, jugu i produžili učenje i prosvjećivanje. Kliment i Naum su došli u Ohridu su prosvjećivali tamošnji puk, no i učenike koji su dolazili iz drugih djelova srednjovekovne Bugarske i drugih prostora.

Kliment je napisao novu azbuku Kirilku, odnosno ćirilicu koja se i dan danas primjenjuje u mnogim državama gde je osnovna religija pravoslavna ili ortodoksna. Oni su u Ohridu osnovali prvi Sveslavenski univerzitet, studiralo je oko 3000 studenata, crkvene knjige koje su u Ohridu pisane mogu se naći u svim pravoslavnim bibliotekama, te knjige su bile pisane ćirilicom i bile su baza pravoslavnom kršćanstvu. Kliment i Naum su osnovali i podigli mnogo crkava i manastira, u Ohridu Kliment je podigao katedralu na Plaošniku, a Naum je podigao manastir na najljepšem dijelu Ohridskog jezera, na prostoru gdje su izvori Ohridskog jezera. Po smrti Klimenta i Nauma oni su od naroda proglašeni za svece, Sveti Kliment Ohridski - patron Ohrida i patron danasnjih Makedonaca i Bugara, Sveti Naum Ohridski Čudotvorac, svetac koji je imao iscjeliteljsku moć.

Velik broj riječi makedonskog jezika je istovjetan s riječima drugih slavenskih naroda. Makedonski jezik se oformio kao književni jezik tek u 1944.-1945. godinu. Bugarska ne priznaje postojanje makedonskog jezika, već smatra da je makedonski jezik druga varijanta bugarskog jezika.

Pravopis [uredi]

Makedonska ćirilica je službeno pismo na teritoriji Makedonije. Sastoji se od 31 slova. Makedonsko pismo je sastavljeno temeljeći se na pismima koja su sastavili Krsto Petkov Misirkov i Vuk Karadžić.

Velika slova
А Б В Г Д Ѓ Е Ж З Ѕ И Ј К Л Љ М Н Њ О П Р С Т Ќ У Ф Х Ц Ч Џ Ш
Mala slova
а б в г д ѓ е ж з ѕ и ј к л љ м н њ о п р с т ќ у ф х ц ч џ ш
Hrvatski
a b v g d đ e ž z dz i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č dž š

Osobine [uredi]

Makedonski jezik je južnoslavenski jezik. Zbog toga posjeduje zajedničke osobine i sa ostalim slavenskim jezicima, prije svega sa srpskim, hrvatskim i bugarskim jezikom. I pored toga, makedonski ima neke osobine koje se ne mogu naći kod ostalih slavenskih jezika, kao što su:

  • gubljenje padeža - umjesto padeža makedonski jezik rabi sustav prijedlogâ i članova koji vrše padežne funkcije; pr: Čovjek čita knjigu > Čovekot ja čita knigata.
  • naglasak na trećem slogu - naglasak u makedonskom jeziku uvijek pada na trećem slogu sa kraja, osim nekih stranih riječi; pla'nina
  • dvojni objekt; nego go vidov (njega sam vidio)
  • trojni član - postoje tri vida člana, određeni član, član za blizinu i član za udaljenosti.
  • tvorba prošlog vremena pomoćnim glagolom 'imati'
  • tvorba prošlog vremena pomoćnim glagol 'sum' i glagolskim pridjevom
  • prošlo-buduće vrijeme

Vrste riječi:

  • promjenljive:
  • nepromjenljive:

Rod: muški, ženski i srednji

Broj: jednina i množina

Glagolska stanja:

Participi:

Pomoćni glagoli: sum i ima

Glagoli po vidu:

Načini:

Vremena:

Narječja [uredi]

Karta makedonskih narječjâ.

Sjeverno narječje

  • zapadna skupina:
  1. dolnopološki dijalekt
  2. skopsko-crnogorski dijalekt
  3. goranski dijalekt
  • Istočna grupa:
  1. kumanovski dijalekt
  2. kratovski dijalekt
  3. krivopalanečki dijalekt
  4. ovčepoljski dijalekt

Zapadno narječje:

  • središnja skupina:
  1. prilepsko-bitoljski dijalekt[5]
  2. kičevsko-porečki dijalekt[6]
  3. skopsko-veleški dijalekt
  • zapadna i sjeverozapadna skupina:
  1. gornopološki dijalekt
  2. rekanski dijalekt
  3. galički dijalekt[7]
  4. debarski dijalekt
  5. drimkolsko-golobrdski dijalekt
  6. vevčansko-radoški dijalekt[8]
  7. struški dijalekt
  8. ohridski dijalekt
  9. gornoprespanski dijalekt
  10. dolnoprespanski dijalekt

Istočno i južno narječje

  • istočna skupina:
  1. tikveško-mariovski dijalekt
  2. štipsko-kočanski dijalekt
  3. strumički dijalekt
  4. maleševsko-pirinski dijalekt [9]
  • jugozapadna skupina[10]:
  1. nestramsko-kostenarski dijalekt
  2. korčanski dijalekt
  3. kosturski dijalekt
  • Jugoistočna skupina:
  1. solunsko-vodenski dijalekt [11]
  2. sersko-dramski-lagadinski-nevrokopski dijalekt[12]

Izvori [uredi]

  1. ↑ Ethnologue Autor navodi da W. Brown u djelu iz 1998. navodi da su neki u Pirinskom okrugu naveli makedonski kao prvi jezik.
  2. ↑ Nedostaju službene statistike. Potrebne su nam ovdje dodatne znanstveničke procjene.
  3. ↑ broj govornika
  4. ↑ Ethnologue (16th)
  5. ↑ стр.68 Граматика на македонскиот литературен јазик, Блаже Конески, Култура- Скопје 1967
  6. ↑ Академик Божидар видоески, Кичевскиот говор. МЈ, 1957, VIII, 1, стр. 31-90.
  7. ↑ Belić 1935: A. Belić, Galički dijalekat, Srpski dija­lek­to­lo­ški zbor­nik, VII, Srpska kraljevska akademija, Beograd – Sr. Kar­lov­ci, 1-352+IV
  8. ↑ The Radožda-Vevčani Dialect of Macedonian: Structure, Texts, Lexicon by P. Hendriks. The Slavic and East European Journal, Vol. 22, No. 1 (Spring, 1978), pp. 111-112
  9. ↑ A comparative historical analysis of nominal accentuation in archaic (Maleševo) and transitional (Nivičino) Eastern Macedonian dialects," in Proceedings of the Third North American-Macedonian Conference on Macedonian Studies. Indiana Slavic Studies 10:135-151. 1999
  10. ↑ Македонските дијалекти во Егејска Македонија: (Обид за класификација). Македонските дијалекти во Егејска Македонија: научен собир, Скопје 23-24 декември 1991. Скопје: МАНУ, 1994, стр. 23-60.
  11. ↑ str. 249- 252 Makedonski jazik za srednoto obrazovanie- S.Bojkovska, D.Pandev, L.Minova-Ǵurkova, Ž.Cvetkovski- Prosvetno delo AD- Skopje 2001
  12. ↑ str. 249- 252 Makedonski jazik za srednoto obrazovanie- S.Bojkovska, D.Pandev, L.Minova-Ǵurkova, Ž.Cvetkovski- Prosvetno delo AD- Skopje 2001

Vanjske poveznice [uredi]

v • r • u
Slavenski jezici ⇒ Indoeuropski jezici
istočnoslavenski (4)
zapadnoslavenski (9)
južnoslavenski (7)
bošnjački • bugarski • hrvatski • makedonski • starocrkvenoslavenski † • srpski • slovenski • crnogorski (nepriznat)
praslavenski † izumrli jezici


Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Makedonski_jezik&oldid=4005899"