Marijan Jakubin

Izvor: Wikipedija
Autoportret u ogledalu, atelje, 2013.

Marijan Jakubin (Zagreb, 1946.)[1] slikar i umirovljeni red. prof. art.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Marijan Jakubin rođen je u Zagrebu 1946. godine. Od rođenja do 1962. živi u Novom Virju -Medvedički. Osnovnu školu završio je u Virju, a Školu primijenjene umjetnosti, Grafički odjel u Zagrebu. Diplomirao je na studiju likovne umjetnosti Pedagoške akademije u Zagrebu kod prof. Mladena Veže, prof. Vilka Glihe - Selana i prof. Josipa Poljana te na studiju povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 1971. do odlaska u mirovinu 2016. godine, radio je kao nastavnik na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu i svim njezinim budućim transformacijama sve do Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je prošao kroz sva zvanja  od stručnog suradnika do redovitog profesora umjetnosti u trajnom zvanju. Osim na svom matičnom Fakultetu 30 godina predavao je i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, 2 godine na Teologiji u Đakovu, 10 godina na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te na poslijediplomskom studiju Učiteljske akademije u Zagrebu i Pedagoške akademije u Sarajevu. Autor je jednog sveučilišnog udžbenika, tri priručnika, 14 TV emisija školskog programa te sedamdesetak stručnih radova u području likovne kulture.

U svojoj umjetničkoj djelatnosti bavi se slikarstvom, grafikom, kiparstvom i primijenjenom umjetnošću. Svoja djela izlagao je na 32 samostalne i oko 90 skupnih izložbi u domovini i inozemstvu. U području sakralnog slikarstva naslikao je 35 oltarnih fresaka i ulja velikog formata, oko 300 vitraja i 35 djela manjeg formata u crkvama diljem Hrvatske.

 Uz 25. obljetnicu umjetničkog rada objavljena mu je monografija o likovnom stvaralaštvu autorice Marine Baričević u izdanju Centra za kulturu Đurđevac - Galerija Stari Grad (1994.), a uz 40. obljetnicu umjetničkog rada monografija autora Stanka Špoljarića u izdanju Art magazina Kontura, Zagreb (2010.).

O njegovom umjetničkom i pedagoškom radu, objavljeno je oko 150 kritika,osvrta i intervjua.

Za svoj umjetnički rad primio je šest nagrada od kojih 1974. prvu nagradu za plakat 9. zagrebačkog salona, a 2010. dobiva nagradu za najbolje djelo na međunarodnoj izložbi likovnih umjetnika – sveučilišnih nastavnika €CNSI ( Europski centar za napredna i sustavna istraživanja ) u Zagrebu, iz ciklusa „Mistika življenja“. 

Godine 2013. otvorena je Galerija „Marijan Jakubin“ u Novom Virju u kojoj je smješten stalni postav njegovih likovnih i pedagoških djela koje je darovao svom rodnom mjestu.

Od 1977. član je HDLU-a i LIKUM-a.

Poveznice :

http://mjakubin.blogspot.com/ - Likovno stvaralaštvo do 2011.

https://jakubinmarijan.blogspot.com/ - Likovno stvaralaštvo od 2011. - ...

Stručne knjige[uredi | uredi kôd]

  • Jakubin, M. (1989.) "Osnove likovnoga jezika i likovne tehnike". Priručnik za likovnu kulturu. Institut za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
  • Grgurić, N. - Jakubin, M. (1996.) "Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje". Metodički priručnik, Educa, Zagreb.
  • Jakubin, M. (1999.) "Likovni jezik i likovne tehnike" - temeljni pojmovi, Sveučilišni udžbenik, (Manualia universitas studiorum Zagrabiensis) odobren od Senata Sveučilišta u Zagrebu, na prijedlog Povjerenstva za znanstveno-nastavnu literaturu, 12. siječnja 1999., Educa, Zagreb.
  • Jakubin, M. (2003./2007. četiri izdanja) "Vodič kroz povijest umjetnosti – vremenska lenta". Priručnik za likovnu kulturu i povijest umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb.
  • Jakubin, M. (1990.) "Lirska poezija kao poticaj za likovno izražavanje i stvaranje". Objavljeno istraživanje u priručniku za nastavnike razredne nastave: »Dozivi i odzivi lirske pjesme«. Autori: dr. Dragutin Rosandić, dr. Ana Gabrijela Šabić, dr. Zvonimir Diklić, prof. art. Marijan Jakubin i Zvjezdana Ladika, Pedagoško-književni zbor i Zavod za unapređivanje odgoja i obrazovanja Zagreb.
  • Jakubin, M. (1991.) "Stereotipnost i shematizam u likovnom izražavanju". Objavljeno u knjizi »U potrazi za suvremenom osnovnom školom«. Institut za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


Izvori[uredi | uredi kôd]