Mario Jareb
Mario Jareb (Zagreb, 29. ožujka 1969.), hrvatski je povjesničar.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Mario Jareb rođen je 1969. godine u Zagrebu. U Zagrebu je završio osnovnu i srednju školu.[1] Diplomirao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Magistrirao je iste godine na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (diploma nostrificirana 1998. godine). Od listopada 1994. godine do srpnja 1995. godine boravio je u Hrvatskoj vojsci.[1] Doktorirao je 28. svibnja 2003. godine s tezom Razvoj i djelovanje Ustaškog pokreta od nastanka do travnja 1941. godine.
Znanstvena karijera[uredi | uredi kôd]
Od 1995. godine zaposlen je na Hrvatskom institutu za povijest,[1] istražuje povijest Ustaško-domobranskog pokreta i Nezavisne Države Hrvatske. Od rujna 2001. do svibnja 2002. godine boravio je kao Fulbrightov stipendist na Ruskom i istočnoeuropskom institutu (Russian and East European Institute – REEI) Sveučilišta Indiana (Indiana University) u gradu Bloomingtonu, Indiana, SAD. Od 2003. do 2006. godine predavao je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu izborni kolegij pod naslovom "Ustaško-domobranski pokret – Radikalni projekt u hrvatskoj politici".[1] Od jeseni 2004. godine povremeno surađuje u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Član je Matice hrvatske i Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, u kojem djeluje i kao moderator sekcije "Mediji i oblikovanje javnog mnijenja".
Objavio veći broj znastvenih i stručnih članaka, uglavnom o povijesti Ustaško-domobranskog pokreta i Nezavisne Države Hrvatske, te više knjiga na istu temu. Bavi se i poviješću športa.
Djela[uredi | uredi kôd]
- Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941., Zagreb, Hrvatski institut za povijest i Školska knjiga, 2006. (2. izd, Školska knjiga, Zagreb 2007.)
- Multiperspektivnost ili relativiziranje?: dodatak udžbenicima za najnoviju povijest i istina o Domovinskom ratu, Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2008. (suautori: Robert Skenderović i Mato Artuković).[2]
- Hrvatski nacionalni simboli, Zagreb, Alfa d.d. - Hrvatski institut za povijest, 2010.
- Politički plakat u NDH - Political Poster in the Independent State of Croatia (1941 - 1945), Despot Infinitus d.o.o., Zagreb, 2015. (suautor Stjepan Bekavac)
- Mediji i promidžba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2016.
- Jadovno i Šaranova jama – Kontroverze i manipulacije, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2017. (suautori: Vladimir Geiger i Davor Kovačić)[3]
- Kralj Tomislav kroz tisuć godina: kralj Tomislav između stvarnosti i mita te proslava tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine i njezini odjeci do danas, Despot infinitus - Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2017.[4]
- Sovjetski zločin u Katynskoj šumi: uloga doktora Eduarda Luke Miloslavića, AGM - Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2019.
Nagrade[uredi | uredi kôd]
- 2022.: Nagrada Ljubica Štefan., za istraživačko-povijesni rad.[5]
Kontroverze i kritike[uredi | uredi kôd]
Izjavu Marija Jareba u jutarnjem programu HRT-a 9. veljače 2022. koja je dana kao reakcija na tvrdnje političkih elita u Srbiji o zajedničkoj tradiciji dubrovačke književnosti neki su komentatori ocijenili neprimjerenom ili skandaloznom.[6][7][8][9][10] Tom je prilikom Jareb izjavio: „Dubrovnik je uvijek bio i jest meta tih velikosrpskih prisezanja. I dubrovačka književnost kao jedan od najvećih dosega hrvatske kulture, s obzirom da u to doba Srbi imaju eventualno neke gusle, rakiju i prasetinu. Nemaju ništa sličnoga što bi ih svrstalo među druge europske narode i onda vole uzimati dubrovačku književnost i dubrovačku kulturu općenito. Ali kad zatreba, onda prema svemu tome idu topovima i tenkovima, vidjeli smo to u Domovinskom ratu. To im treba da se svrstaju u taj neki europski kulturni zemljovid”.[11]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d Djelatnici na odjelu za suvremenu povijest, isp.hr, pristupljeno 20. listopada 2021.
- ↑ Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Multiperpektivnost ili relativiziranje?: Dodatak udžbenicima za najnoviju povijest i istina o Domovinskom ratu / Robert Skenderović, Mario Jareb, Mato Artuković., preuzeto 8. prosinca 2012.
- ↑ Izašla je nova knjiga u izdanju Hrvatskog instituta za povijest: Jadovno i Šaranova jama, isp.hr, pristupljeno 27. svibnja 2017.
- ↑ Mario Jareb, „Kralj Tomislav kroz tisuć godina“, historiografija.hr, 22. prosinca 2017., pristupljeno 17. siječnja 2018.
- ↑ Dodijeljene Nagrade 'Dubravko Horvatić' i 'Ljubica Štefan', Hina, culturenet.hr, 28. travnja 2023., pristupljeno 30. srpnja 2023.
- ↑ Milan Pavičić. 9. veljače 2022. Novi šovinistički ispad na HRT-u: 'Dok je Dubrovnik imao kulturu, Srbi su imali gusle, rakiju i prasetinu'. Telegram. Pristupljeno 9. veljače 2022.
- ↑ n.a. 9. veljače 2022. Gost na HRT-u: Dok smo mi imali kulturu, Srbi su imali gusle i rakiju. Index.hr. Pristupljeno 9. veljače 2022.
- ↑ n.a. 9. veljače 2022. Skandalozna izjava Jareba: Dok smo mi imali kulturu, Srbi su imali neke gusle i prasetinu!. Nezavisne novine. Pristupljeno 9. veljače 2022.
- ↑ D.K. 9. veljače 2022. ŠOVINISTIČKI ISPAD NA HRT: Dok smo mi imali kulturu, Srbi imali gusle, rakiju i prasetinu. Večernje novosti. Pristupljeno 9. veljače 2022.
- ↑ PSD. 9. veljače 2022. Skandalozna izjava gosta na HRT-u: 'Dok smo mi imali kulturu, Srbi su eventualno imali neke gusle, rakiju i prasetinu...'. Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 9. veljače 2022.
- ↑ n.a. 9. veljače 2022. Gost na HRT-u: 'Dok smo mi imali kulturu, Srbi su eventualno imali neke gusle, rakiju i prasetinu'. Jutarnji list. Pristupljeno 9. veljače 2022.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Intervju u Glasu Koncila, 21 (1770), 25. svibnja 2008.
- Tribina: Nasljeđe totalitarnih sustava Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. siječnja 2013. (Wayback Machine) (moderator: dr. sc. Mario Jareb)
- Jareb, Mario. How the West Was Won – Jugoslavenska izbjeglička vlada i legenda o Draži Mihailoviću // ČSP, br. 3., (2007.), str. 1039. – 1056., (Hrčak)