Marko Dragić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Marko Dragić
Puno ime Marko Dragić
Rođenje 10. srpnja 1957.
Prozor-RamaFlag of Bosnia and Herzegovina.svg
Zanimanje prof. dr. sc.
Nacionalnost Hrvat
Književne vrste tradicijska kulturna baština


Marko Dragić (Prozor-Rama, 10. srpnja 1957.) je hrvatski i bosanskohercegovački znanstvenik

Životopis[uredi VE | uredi]

Dragić, Marko, filolog, sveučilišni profesor (Gmići kraj Prozora (Poljana na Makljenu), 10. srpnja 1957.). U rodnom mjestu završio pučku školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zadru završio studij i diplomirao hrvatski i latinski jezik i književnost (1980.). Poslijediplomski doktorski studij završio je i doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, temom Hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine (2000.) Živi i radi u Splitu i Mostaru. Radio kao profesor hrvatskoga i latinskoga jezika u Srednjoškolskom centru u Prozoru (1980.-1988.). Obnašao više dužnosti u politici i izvršnoj vlasti: predsjednik Općinskog vijeća Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine Prozor, načelnik PS Rama – Prozor, (1990-1993), pomoćnik te zamjenik ministra MUP-a HR HB (1993.-1995.), član predsjedništva HDZ-a BiH (1994-1996.), član Predsjedništva Matice hrvatske Mostar (2000.-2002.), ravnatelj HABENE (1995. – 2002.), osnivač Federalne novinske agencije (FENE) te zamjenik generalnog direktora FENE i dr. Pukovnik je HVO-a. Redoviti profesor je na Filozofskom fakultetu u Splitu, gdje je od 2005.-2007. bio pročelnik Odsjeka za kroatistiku, te predsjednik Etičkoga povjerenstva (2007.-2010.). Gostujući je profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, na kojem od 2007. godine obnaša dužnost prodekana za znanost. Profesor je i mentor na poslijediplomskom studiju Hrvatska kultura i civilizacija, te Kroatistika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Filozofskom fakultetu u Splitu i na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Na tim fakultetima mentorira desetak doktorskih disertacija. Pod njegovim mentorstvom (veljače 2012.) urađeno je i obranjeno 363 diplomska i završna rada na filozofskim fakultetima u Splitu i Mostaru. U više zemalja objavio je stotinjak znanstvenih i stručnih radova, te preko stotinu prikaza, književnih kritika i popularnih radova; autor je 10 znanstvenih knjiga, te po jednog fakultetskog udžbenika i priručnika; urednik je u ediciji Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga. O njegovim je djelima objavljeno nekoliko znanstvenih i stručnih radova, eseja, te preko stotinu prikaza. Predsjednik Republike Hrvatske odlikovao ga je Redom hrvatskoga trolista, Spomenicom domovinske zahvalnosti i Spomenicom Domovinskoga rata. Uvršten je u enciklopedije: Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine; Biografsku enciklopediju vodećih ličnosti Hrvatske[1], te u leksikone. Redoviti je član Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Djela[uredi VE | uredi]

  • Poetika i povijest hrvatske usmene književnosti, (Fakultetski udžbenik), Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2008., www.ffst.hr
  • Hrvatska književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (Hrvatska barokna književnost), Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split 2006. www.ffst.hr
  • Usmene epske pjesme iz Neretve kod Konjica, (supriređivač s Tomom Anđelićem), Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, Mostar 2006.
  • Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine, lirika, epika, retorika, Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga, knjiga 4, Matica hrvatska i HKD Napredak, Sarajevo, 2006.
  • Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine, proza, drama i mikrostrukture, Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga, knjiga 5, Matica hrvatska i HKD Napredak, Sarajevo 2005.
  • Književna i povijesna zbilja (kroatološke teme), HKD Napredak, Split, 2005.
  • Od Kozigrada do Zvonigrada (hrvatske povijesne predaje i legende iz Bosne i Hercegovine, Mala nakladna kuća Sv. Jure i Zajednica izdanja ranjeni labud, Baška Voda – Mostar - Zagreb, 2001.
  • Deset kamenih mačeva (hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine, Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1999.Ramo moja (hrvatske narodne pjesme iz Rame), Sarajevo 1992.
  • Duša tilu besidila (hrvatske pučke molitvene pjesme iz BiH, Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1997.,
  • Zakopano zvono (predaje i legende u Šematizmu fra Petra Bakule, Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1996., (1. izdanje) 1997. 2. izdanje)
  • Tuj tunja, tu jabuka (hrvatske narodne pjesme iz Rame), Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1995.
  • Ramo moja (hrvatske narodne pjesme iz Rame), Franjevački samostan Šćit-Rama i Matica hrvatska ogranak Rama-Prozor, Sarajevo, 1992.


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Mirko Marjanović: Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska, Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.
  2. Mirko Marjanović / Ivanka Miličević Capek, Marko Dragić, u: Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine, Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, 1, Mostar, 2009.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]