Martin Bormann
Izvor: Wikipedija
Martin Bormann (Wegeleben, 7. lipnja 1900. - Berlin, 2. svibnja 1945.) je bio istaknuti nacistički službenik. Postao je šef Parteikanzleia i osobni tajnik Adolfa Hitlera. Pridobio je Hitlerovo povjerenje i postao jedan od najmoćnijih ljudi Trećeg Reicha.
Bormann je bio premlad da bi ozbiljno sudjelovao u Prvom svjetskom ratu. Artiljerijska jedinica u kojoj je nakratko služio, nikad nije vidjela bojište. Poslije rata postao je nadzornik imanja u Mecklenburgu i tako došao u kontakt sa članovima Freikorpsa koji su bili na imanju. Počeo je sudjelovati u njihovim akcijama, uglavno atentatima i iznudama radničkih sindikata.
U ožujku 1924. godine, osuđen je na godinu dana zatvora kao sudionik u ubojstvu Walthera Kadowa koje je počinio Rudolf Höss. Za Kadowa se vjerovalo da je izdao Alberta Lea Schlagetera Francuzima tijekom okupacije Rurske oblasti. Po izlasku iz zatvora stupio je u NSDAP. Godine 1933. godine postao je Reichsleiter i poslanik u Reichstagu. Od 1933. do 1941. godine bio je osobni tajnik Rudolfa Hessa. Poslije Hessovog odlaska u Englesku, Bormann je postao Hitlerov tajnik. Mnogi povjesničari smatraju da je, prema količini moći koju je posjedovao, Bormann bio siva eminencija Trećeg Reicha tijekom Drugog svjetskog rata.
Bormann se 1929. godine oženio (po drugi put, iz prvog braka je imao dvoje dece) devetnaestogodišnjom Gerdom Buch čiji je otac, Walter Buch bio predsjednik Nacističkog stranačkog suda. Bormann je upoznao Hitlera, koji mu je bio kum na vjenčanju. Martin i Gerda imali su desetero djece.
Prije svog samoubojstva 30. travnja 1945. Hitler je u svojoj političkoj oporuci Bormanna postavio za novog vođu NSDAP-a.
Smrt Martina Bormanna ovijena je misterijom. Prema najrasprostranjenijoj verziji, Bormann je ili poginuo ili je počinio samoubojstvo 2. svibnja 1945. godine, tijekom lutanja ulicama razrušenog Berlina u pokušaju izbjegavanja patrole Crvene armije. Ipak, njegovo tijelo nije pronađeno i na Nürnberškom procesu je u odsustvu osuđen na smrt. Tijekom desetljeća postojale su različite teorije o tome je li je još uvijek živ i gdje se nalazi. Simon Wiesenthal je iznio dokaze da se Bormann nalazio u Južnoj Americi. Sporovi po ovom pitanju nisu okončani ni do danas.
Adolf Hitler (Kancelar, Predsjednik, NSDAP) | Franz von Papen (nezavisan) | Konstantin von Neurath (nezavisan → NSDAP) | Joachim von Ribbentrop (NSDAP) | Wilhelm Frick (NSDAP) | Heinrich Himmler (NSDAP) | Lutz Graf Schwerin von Krosigk (nezavisan) | Alfred Hugenberg (DNVP) | Kurt Schmitt (NSDAP) | Hjalmar Schacht (nezavisan) | Hermann Göring (NSDAP) | Walther Funk (NSDAP) | Franz Seldte (DVP → NSDAP) | Franz Gürtner (DNVP) | Franz Schlegelberger (NSDAP) | Otto Georg Thierack (NSDAP) | Werner von Blomberg (nezavisan) | Wilhelm Keitel (nezavsian) | Freiherr von Eltz-Rübenach (nezavisan) | Julius Heinrich Dorpmüller (NSDAP) | Wilhelm Ohnesorge (NSDAP) | R. Walther Darré (NSDAP) | Herbert Backe (NSDAP) | Joseph Goebbels (NSDAP) | Bernhard Rust (NSDAP) | Fritz Todt (NSDAP) | Albert Speer (NSDAP) | Alfred Rosenberg (NSDAP) | Hanns Kerrl (NSDAP) | Hermann Muhs (NSDAP) | Otto Meißner (nezavsian) | Hans Lammers (NSDAP) | Martin Bormann (NSDAP) | Karl Hermann Frank (NSDAP)
Rudolf Heß (NSDAP) | Ernst Röhm (NSDAP)
| Osuđeni na smrt | Martin Bormann1 • Hans Frank • Wilhelm Frick • Hermann Göring2 • Alfred Jodl • Ernst Kaltenbrunner • Wilhelm Keitel • Joachim von Ribbentrop • Alfred Rosenberg • Fritz Sauckel • Arthur Seyss-Inquart • Julius Streicher |
|---|---|
| Doživitno zatvoreni | Karl Dönitz • Walther Funk • Rudolf Heß • Konstantin von Neurath • Erich Raeder • Baldur von Schirach • Albert Speer |
| Oslobođeni | Hans Fritzsche • Franz von Papen • Hjalmar Schacht |
| Bez odluke | Gustav Krupp von Bohlen und Halbach3 • Robert Ley4 |
| 1 - Osuđen u odsutnosti. • 2 - Počinio samoubojstvo prije izvršenja smrtne kazne. • 3 - Oslobođen zbog lošeg zdravstvenog stanja. • 4 - Počinio samoubojstvo prije suđenja. | |

