Matiša Zvekanović
Matiša (Matija) Zvekanović (Subotica,[1] 17. veljače 1913. – 24. travnja 1991.) je bio istaknuti duhovnik iz zajednice bačkih Hrvata.[2] Bio je obnašao dužnost biskupa Subotičke biskupije.[2]
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rodio se 1913. godine. Za srednju je školu izabrao gimnaziju.[2] Bogoslovlje je studirao u Sarajevu.[2]
29. lipnja 1937. zaredio se za svećenika.[3]
Nakon što se zaredio, bio je župnikom u Đurđinu (u crkvi sv. Josipa Radnika[4]), Šandoru, Monoštoru i Subotici[2] (u crkvi Uskrsnuća Isusova gdje je bio prvi župnik[5]) i katedrali sv. Terezije Avilske).[6] Dok je bio župnikom u Monoštoru, utemeljen je Zavitni dan, spomen-dan koji se obilježava 13. listopada svake godine.[7]
Za naslovnog biskupa Burce postavljen[1] je 13. studenoga 1955., a dužnost je obnašao do 25. siječnja 1968. godine.[3]
25. veljače 1956. posvećen je za biskupa.,[2][1] posvetio ga je beogradski nadbiskup Josip Antun Ujčić, a suposvetitelji bili su kardinal Franjo Šeper (naslovni biskup Philippopolisa Tračkog) i pomoćni biskup đakovsko-srijemski i naslovni biskup Herakleje Ponteske Stjepan Bauerlein.[1] Od 1958. do 25. siječnja 1968. bio je apostolski administrator za Jugoslavensku Bačku,[3] 1968. izdignute na razinu biskupije (Subotička biskupija), čijim je biskupom bio od 25. veljače,[1] sve do 25. travnja 1989. godine.[3]
Kad je 18. listopada 1959. u zagrebačkoj prvostolnici Alfred Pichler bio posvećen za rezidencijalnog biskupa i to kao prvog poratnog ondašnjoj Jugoslaviji, glavni posvetitelji bili su nadbiskup-koadjutor zagrebački dr Franjo Šeper, a suposvetitelji biskup skopski dr Smiljan Čekada (nekadašnji upravitelj Banjolučke biskupije) kao apostolski upravitelj te Matiša Zvekanović kao apostolski administrator Bačke (inače Pichlerov školski kolega).[8]
1963. je godine na Kongresu u spomen slavenskih apostola Ćirila i Metoda, održanom od 12. do 16. srpnja u Salzburgu, jedan od glavnih predavača bio je Zvekanović, uz dr Dragutina Kniewalda iz Zagreba.[9]
1968. je godine na Bunarić donio kopiju Gospe od Siracuse i od onda se održava proštenje u njenu čast.[10][11]
Bio je jednim od koncilskih otaca na Drugom vatikanskom koncilu 1968. godine na 1., 2., 3. i 4. sesiji.[1]
1969. je na izričitu želju Matiše Zvekanovića, Bele Gabrića i još nekih, a na osnovi narudžbe Gradske knjižnice u Subotici, Bibliografija Ivana Kujundžića koju je napisao Ante Sekulić, objavljena je i kao poseban otisak.[12]
1972. je bio asistirao pri posvećenju biskupa Tomasa Junga (mađ. Tamás Jung).[13]
1972. – 1973. godine subotička je katedrala doživjela drugu veliku obnovu za biskupovanja Matije Zvekanovica i župnika Franje Vujkovića.[6]
Na kamenima temeljcima iz Lourdesa i Fatime koje su donijeli biskup Zvekanović i župnik Andrija Kopilović podignuta je Crkva Marije Majke Crkve u Šandoru.[14]
1985. godine na Veliku Gospu asistirao je zajedno s klerom bačkog dekanata beogradskom apostolskom nunciju Francescu Colasuonnu pri krunjenju lika Gospe Radosne u franjevačkom samostanu u Baču.[15]
1987. je vodio pogrebne obrede hrvatskom književniku Anti Jakšiću.[16]
25. travnja 1989. godine umirovio se na mjestu biskupa Subotičke biskupije[1] a naslijedio ga je Ivan Penzeš.[3] Zadnjih je godina svog života Zvekanović uz suradnju župnika Franje Vujkovića i Stjepana Beretića dao pokriti bakrenim limom zvonike i krov subotičke katedrale.[6]
18. lipnja 1989. asistirao je pri posvećenju biskupa Ivana Penzeša.[17]
Rezidencijalnim je biskupom od 8. veljače 1991.[2] Umro je dva i pol mjeseca poslije.
Poznati svećenici koje je zaredio:
- Andrija Anišić, 18. ožujka 1984. u Subotici u katedralnoj bazilici Svete Terezije Avilske[18]
- Lazar Ivan Krmpotić, 29. lipnja 1962.[19]
- Stjepan Beretić, 17. veljače 1974. u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Somboru,[6]
Hrvatski pjesnik iz Bačke, svećenik Marko Vukov, posvetio mu je pjesmu Vinogradar.[20]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e f g Catholic Hierarchy Matiša Zvekanović
- ↑ a b c d e f g Radio Subotica na hrvatskom Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. kolovoza 2018. (Wayback Machine), Na današnji dan, 17. veljače, priredio Lazar Merković, pristupljeno 17. veljače 2013.
- ↑ a b c d e GigaCatholic Subotička biskupija
- ↑ Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin[neaktivna poveznica], Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13
- ↑ Predstavljamo naše župne zajednice - župa Isusova Uskrsnuća Subotica, Zvonik, broj: 02(76), Subotica, veljača 2001.
- ↑ a b c d Subotička stolna crkva (katedrala) svete Terezije Subotička biskupija
- ↑ Zvonik, br. 156/2007.[neaktivna poveznica] Zavit za sva vrimena
- ↑ Banjolučka biskupija Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2013. (Wayback Machine) Alfred Pichler
- ↑ Hrvatska katolička župa bl. Alojzija Stepinca Salzburg Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. siječnja 2018. (Wayback Machine) Salzburg i Hrvati, 2. dio, piše Ivan Pomper, prerađeni i znatno prošireni tekst referata, koji je autor održao na jednoj proslavi u crkvenoj dvorani župe na Taxhamu 2000. godine
- ↑ Kreposti naših predaka: Bunarić kadgod i danas Alojzije Stantić, Zvonik, broj: 9(107), Subotica, rujan 2003.
- ↑ Andrija Kopilović, Svetište Majke Božje od Suza u Subotici - Bunarić, Klasje naših ravni, 5.-6., 2011., 62.-66.
- ↑ Prilozi Ante Sekulić: Objelodanjeni prinosi proučavanju filozofske baštine s rubnoga narodnog područja Podunavlja, Prilozi 61-62 (2005), str. 238-9, stranice Instituta za filozofiju
- ↑ Catholic Hierarchy Tamás Jung
- ↑ Iz povijesti crkve i župe (nije naveden autor članka), Zvonik, 156/2007.
- ↑ Iz autobiografije mr. Lazara Ivana Krmpotića. Krunjenje milosnog lika Radosne Gospe u Baču Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2014. (Wayback Machine), Glasnik Pučke kasine, str. 20-21
- ↑ Ante Jakšić (1912. – 1987.)[neaktivna poveznica] mr Ivan Rudinski, Glasnik Pučke kasine, prosinac 2009., str. 76
- ↑ Catholic Hierarchy Ivan Penzeš
- ↑ Subotička biskupija Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine) Preč. Andrija Anišić novi magistar moralne teologije, piše Željka Zelić, 27-2007.
- ↑ IKA Poginuo svećenik mr. Lazar Krmpotić, 7. veljače 2006., preuzeto 6. travnja 2011.
- ↑ Prikazi i osvrti: Ja, buntovnik s razlogom, Matica hrvatska, Biblioteka Prsten, Slavonski Brod, 1996., piše Marijan Ivan Čagalj, Crkva u svijetu, 42 (2007), br. 3, str. 555.