Mauzolej Gale Placidije je vrlo važan bizantski mauzolej u Raveni, Italija. Jedan je od osam građevina u Raveni koja su upisana na Popis svjetske baštine 1996. godine. Kao što su UNESCO-ovi stručnjaci objasnili, "to je najraniji i najbolje sačuvani od svih spomeničkih mozaika, a istovremeno umjetnički najsavršeniji".
Građena od 425.-430. god., građevina je dizajnirana u obliku grčkog križa s kupolom potpuno obloženom mozaicima koji predstavljaju osmoricu apostola i simboličke figure golubica koje piju iz posude. Ostala četvorica apostola predstavljena su na svodu suprotnog kraka; iznad vrata je prikaz Isusa Krista kao Dobrog Pastira, mladog, golobradog, s lepršavom kosom, i okružen ovcama; na suprotnoj strani nalazi se lik koji se interpretira kao prikaz sv. Laurencija. Tanke, prozirne kamene ploče propuštaju svjetlost u građevinu kroz prozore.
Građevina (bivši oratorij veće crkve Svetog Križa) sadrži tri sarkofaga; najveći pripada Gali Placidiji, čije je balzamirano tijelo postavljeno u sjedeći položaj, odjevena u carski ogrtač; godine 1577. sadržaj sarkofaga slučajno je izgorio. Sarkofag nadesno se pripisuje car Valentinijanu III. ili bratu Gale Placidije, caru Honoriju. Lijevi sarkofag pripisuje se suprugu Gale Placidije, caru Konstanciju III.
-
Tlocrt Mauzoleja Gale Placidije
-
-
-
Stropni mozaik u mauzoleju
-
Detalj mozaika s golubicama na izvoru
Vanjske poveznice [uredi]
|
Svjetska baština u Italiji |
|
 |
Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza • Botanički vrt u Padovi • Caserta ( Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano ( Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Portovenere i otoci ( Palmaria, Tino i Tinetto) • Crespi d'Adda • Dolomiti ( Alpe) • Liparski otoci • Ferrara • Povijesno središte Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio1) • Povijesno središte Napulja • Povijesno središte Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis ( Torre Annunziata) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) • Raetinska pruga1) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 3) • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu • Hadrijanova vila i Villa d'Este ( Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto ( Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale ( Piazza Armerina)
|
 |
|
|
|
|
|
1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske 2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja 3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana 4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka
|
|