Mavro Orbini

Izvor: Wikipedija

Mavro Orbini (Dubrovnik, oko sredine 16.stoljeća - Dubrovnik, 1614.), hrvatski pisac, ideolog i povjesničar.

Prvo izdanje knjige "Il Regno de gli Slavi", 1604.

Stupivši u benediktinski red neko je vrijeme živio u samostanu na otoku Mljetu, poslije u Stonu, pa u Ugarskoj gdje je nekoliko godina bio opat benediktinskoga samostana u Baču. Vratio se u Dubrovnik gdje je ostao do smrti. Kao i većina suvremenih mu hrvatskih intelektualaca, i on je poznavao Pribojevićevu panslavensku ideologiju, čemu je dao izuzetno važan doprinos u svom povijesno-ideološkom križancu napisanom na talijanskom jeziku: Kraljevstvo Slavena (Il Regno de gli Slavi), Pesaro, 1601. Tu je nekritičku povijest Slavena preveo na ruskoslavenski Teofan Prokopievič 1723. godine, pa je to djelo izvršilo važan utjecaj na formiranje predodžbi slavenskih naroda o sebi samima, kao i Europljana o Slavenima. Orbini kao i Pribojević sjedinjuje ilirski i slavenski mitologem, a u interpretaciji povijesti u njega prevladava sveslavenska mitološka svijest. Psihološke razloge za takav pristup nije teško dokučiti: Orbini se nalazio na samom rubu hrvatskoga i slavenskoga slobodnoga prostora, te je veličajući množinu slavenskih naroda (prije svih Rusa i Poljaka), djelovao kompenzatorno u situaciji sučeljenosti s agresivnim nastupom inojezičnih i inonacionalnih imperija - Germana, talijanskih Mlečana i Turaka Osmanlija. Na hrvatskom jeziku Mavro je Orbini objavio "Zrcalo duhovno...", 1595., u biti preradbu talijanskoga djela Angela Nellija. Taj tekst, pretočen na, kako je Orbini rekao, «dubrovački jezik», predstavlja jedan od primjera hrvatske proze 16. stoljeća, pa je već i zbog toga nezanemarive kulturnopovijesne važnosti.

No, osim ideološke potke, Orbinijevo glavno djelo je dugo bilo praktički jedinim vrelom za odsječke kasnosrednjovjekovne povijesti područja koja je pokrivala bivša Jugoslavija, od slovenske Koruške do Kosova i Makedonije. Nemali broj povjesničara je ispekao zanat provjeravajući obilje podataka koje je Orbini upisao u svoju glavnu knjigu, pa se i današnja historiografija često razilazi u procjeni istinitosti pojedinih Orbinijevih napisa i tvrdnji. Već samom tom činjenicom Mavro Orbini zaslužuje kvalifikaciju utjecajnoga povjesničara, a ne samo ideologa.

Djela[uredi | uredi kôd]

  • "Il Regno degli Slavi", Pesaro, 1601.
  • "Zrcalo duhovno...", 1595.