Mayanski kalendar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Mayanski kalendar ili Kalendar Maya je sustav različitih kalendara i almanaha koje je rabila Civilizacija Maya u pretkolumbovskoj Mezoamerici.

Sinkronizacijom i spajanjem tih kalendara na razne načine i raznim kombinacijama omogućeno je stvaranje većih i širih ciklusa.

Osnove kalendarskog sustava Maya se temelje na sustavu koji je bio u širokoj uporabi u cijeloj regiji. Počeci im datiraju najkasnije od 6. stoljeća pr. Kr.. Dijeli brojne karakteristike s kalendarima koje su rabile ranije mezoameričke civilizacije kao što su Zapoteci i Olmeci i koje su koristile novije civilizacije kao Mixteci i Asteci. Iako mezoamerički kalendari nisu nastali zajedno s Mayama, njihovo naknadno proširenje i usavršavanje ih je učinilo najrazvijenijima. Zajedno s astečkim, kalendari Maya su najbolji istraženi i najbolje shvaćeni.

Prema mitološkoj tradiciji Maya, koje se navode u zapisima s Yucatana u kolonijalnom razdoblju i rekonstruiranijh na temelju kasnih klasičnih i postklasičnih natpisa, božanstvu Itzamni se često pripisuje to da je precima Maya donio znanje o kalendarskom sustavu, kao i pismo i druge temelje kulture Maya [1].


Pregled[uredi VE | uredi]

Od kalendara Maya najznačajniji je onaj sa ciklusom od 260 dana. Još uvijek se rabi u nekim dijelovima države Oaxaca i među Mayama u brdovitim dijelovima gvatemalskim. Majanska verzija je među znanstvenicima poznata kao Tzolkin ili (po revidiranom pravopisu Academia de las Lenguas Mayas de Guatemala[2]) Tzolk'in. Colkin je kombiniran sa kalendarom od 365 dana (koji se zove Haab ili Haab' ), tako da formira sinkronizirani ciklus koji traje 52 Haaba, koji se zove Kalendarski krug (ili obilazak). Važne komponente Colkina i Haaba su manji ciklusi, od 13 dana (trecena, kod Colkina) i od 20 dana (veintena, kod Haaba).

Za praćenje dužih vremenskih razdoblja i upisivanje kalendarskih datuma (tj. utvrđivanje kada se neki događaj desio u odnosu na druge), rabljen je drugačiji oblik kalendara. Ovaj oblik, poznat kao Dugo brojanje (moglo bi se reći i Dugi izbrojak ili račun), počiva na broju dana proteklih od mitološke početne točke.[3] Prema korelaciji između Dugog brojanja i zapadnih kalendara koju je prihvatila velika većina proučivaca Maja (poznata kao GMT korelacija, po početnim slovima prezimena ljudi koji su je izračunali), ova početna točka odgovara 11. kolovozu 3114. pr. Kr. po proleptičkom gregorijanskom kalendaru, odn. 6. rujna iste godine po julijanskom kalendaru (odn. -3113. godini po astronomski). Gudmen-Martinez-Tompsonovu korelaciju je izabrao Tompson 1935. na osnovu ranijih korelacija Josepha Guoodman iz 1905. (11. kolovoza), Huana Martineza Ernandeza iz 1926. (12. kolovoza) i John Eric Sidney Thompsona iz 1927. (13. kolovoza).[4][5] Zahvaljujući svojoj linearnoj prirodi, dugo brojanje se može produžiti do bilo kog datuma daleko u budućnosti ili prošlosti.

Brojni majanski natpisi Dugog brojanja su dopunjeni tzv. Lunarnin nizovima, još jednim oblikom kalendara, koji daje informaciju o mjesečevim menama i položajem Mjeseca u polugodišnjem ciklusu lunacija.

Praćen je i Venerin ciklus od 584 dana, kojim su praćeni pojava i konjunkcije Venere kao jutarnje i večernje zvijezde. Brojni događaji u ovom ciklusu su smatrani nepovoljnim i štetnim.

Praćeni su i drugi ciklusi, manje rabljeni ili slabije shvaćeni, kombinacije kalendarske progresije. U nekim natpisima se spominje ciklus od 819 (7×9×13) dana; poznati su i skupovi 9- i 13-dnevnih intervala povezanih sa različitim skupinama božanstava.

Kao i u drugim mezoameričkim kulturama, ponavljanje raznih kalendarskih ciklusa, prirodni ciklusi vidljivih pojava i ponavljanje i obnova slikovlja smrt-preporod u njihovim mitološkim tradicijama, bili su važni i sveprisutni utjecaji na majanska društva.[6]

Tzolk'in[uredi VE | uredi]

Neki majanisti rabe naziv Tzolk'in (po modernoj majanskoj ortografiji; i tzolkin, u ovom članku i "colkin") za majanski Sveti krug (obilazak) tj. kalendar od 260 dana. Colkin je kovanica na jeziku Yukatek Maya koja znači "broj dana" (Coe 1992). O pravim imenima ovog kalendara koja su rabili pretkolumbijske Maje naučnici još raspravljaju. Astečki kalendarski ekvivalent je nazivan Tonalpohualli na jeziku Nahuatl. [7]

Colkin kalendar kombinira dvadeset imena za dane sa trinaest brojeva iz ciklusa trecena čime proizvodi 260 jedinstvenih oznaka za dane. Njime se određuje vrijeme religijskih i obrednih događaja, a rabi se i za proricanje. Svaki dan je pobrojan od 1 do 13 pa onda opet od 1. Zasebno od ovoga, svakom danu je dato ime po redoslijedu iz niza od 20 imena za dane:

Tzolk'in kalendar: imenovani dani i pridruženi glifovi
Red.
Br.1
Ime
Dana 2
Primer
glifa 3
Jukatek
16. stoljeće 4
Klas. majanski
rekonstr. 5
Red.
Br.1
Ime
Dana 2
Primer
glifa 3
Jukatek
16. stoljeće 4
Klas. majanski
rekonstr. 5
01 Imix' MAYA-g-log-cal-D01-Imix.png Imix Imix (?) / Ha' (?) 11 Chuwen MAYA-g-log-cal-D11-Chuwen.png Chuen (nepoznato)
02 Ik' MAYA-g-log-cal-D02-Ik.png Ik Ik' 12 Eb' MAYA-g-log-cal-D12-Eb.png Eb (nepoznato)
03 Ak'b'al MAYA-g-log-cal-D03-Akbal.png Akbal Ak'b'al (?) 13 B'en MAYA-g-log-cal-D13-Ben.png Ben (nepoznato)
04 K'an MAYA-g-log-cal-D04-Kan.png Kan K'an (?) 14 Ix MAYA-g-log-cal-D14-Ix.png Ix Hix (?)
05 Chikchan MAYA-g-log-cal-D05-Chikchan.png Chicchan (nepoznato) 15 Men MAYA-g-log-cal-D15-Men.png Men (nepoznato)
06 Kimi MAYA-g-log-cal-D06-Kimi.png Cimi Cham (?) 16 K'ib' MAYA-g-log-cal-D16-Kib.png Cib (nepoznato)
07 Manik' MAYA-g-log-cal-D07-Manik.png Manik Manich' (?) 17 Kab'an MAYA-g-log-cal-D17-Kaban.png Caban Chab' (?)
08 Lamat MAYA-g-log-cal-D08-Lamat.png Lamat Ek' (?) 18 Etz'nab' MAYA-g-log-cal-D18-Etznab.png Etznab (nepoznato)
09 Muluk MAYA-g-log-cal-D09-Muluk.png Muluc (nepoznato) 19 Kawak MAYA-g-log-cal-D19-Kawak.png Cauac (nepoznato)
10 Ok MAYA-g-log-cal-D10-Ok.png Oc (nepoznato) 20 Ajaw MAYA-g-log-cal-D20-Ajaw.png Ahau Ajaw
Primjedbe:
  1. Redoslijed imenovanog dana u Tsolkin kalendaru (ne miješati s brojem [od 1 do 13] iz trecena-e!)
  2. Ime dana po standardiziranom pravopisu gvatemalske Akademije majanskih jezika [2]
  3. Glif (logogram) za imenovani dan.
  4. Ime dana na osnovu opisa Yukatek Maya u 16. stoljeću, uglavnom zapisao Diego de Landa; ova ortografija je (donedavno) dosta rabljena
  5. Pravo ime dana, kako je glasilo u doba Klasičnog razdoblja (od 200.–900.) kada je nastala većina natpisa, u većini slučajeva nije poznato. Ovdije napisane verzije (na klasičnom Mayanskom, glavnom jeziku natpisa) su rekonstruirane na osnovu fonoloških dokaza.[8]

Proricanje[uredi VE | uredi]

Svaki dan Colkina ima Duha Zaštitnika koji utječe na događaje. Ah K'in, majanski svečenik-šaman, čija titula znači "Čuvar dana", čita Colkin kako bi odredio odgovore na da/ne pitanja, kao i na složenija pitanja u vezi zdravlja, bogatstva i obitelji.

Haab'[uredi VE | uredi]

Meseci Haab'-a[9]
Ime Značenje
Pop prostirka
Wo crna konjunkcija
Sip crvena konjunkcija
Sotz' šišmiš
Sek  ?
Xul pas
Yaxk'in novo sunce
Mol voda
Ch'en crna oluja
Yax zelena oluja
Sac bijela oluja
Keh crvena oluja
Mak ograđen
K'ank'in žuto sunce
Muwan sova
Pax vrijeme sjetve
K'ayab' kornjača
Kumk'u ambar
Wayeb' pet nesretnih dana
Jones 1984

Haab' je bio majanski solarni kalendar, sastavljen od 18 mjeseci od po 20 dana, plus razdoblje od pet dana ("bezimenih dana") na kraju godine (Wajeb'  po novoj ortografiji ili Uayeb po onoj iz 16. stoljeća). Bricker (1982) procjenjuje da je Haab prvi put rabljen oko 550. pr. Kr. sa zimskom kratkodnevicom kao početnom točkom.

Dugo brojanje[uredi VE | uredi]

La Mojarra Stela 1 - detalj koji pokazuje tri stupca glifova iz 2. stoljeća pr. Kr.

Datumi/nadnevci Kalendarskog kruga su jedinstveni samo u intervalu od oko 52 solarne godine, što je dovoljno u rasponu jednog životnog doba.

Tablica jedinica Dugog računa
Dana Razdoblje Dugog računa Razdoblje Dugog računa Pribl. solarnih godina
1 = 1 K'in    
20 = 20 K'in = 1 Winal 1/18th
360 = 18 Winal = 1 Tun 1
7,200 = 20 Tun = 1 K'atun 20
144,000 = 20 K'atun = 1 B'ak'tun 395

Postoje još četiri, rijetko rabljena ciklusa višeg reda: piktun, kalabtun, k'inchiltun, i alautun.

Npr. 12.5.2008. bi odgovarao dugoračunskom izrazu 12.19.15.5.16 što zapravo znači da je ovaj dan (16×1 + 5×20 + 15×360 + 19×7200 + 12×144.000 =) 1.870.316 dana poslije spomenutog baznog dana.

Venerin ciklus[uredi VE | uredi]

Venerin ciklus je bio još jedan važan ciklus za Maje. Maje su bile viješti astronomi, Venerin ciklus su mogli izračunati sa velikom preciznošću. U Dresdenskom kodeksu (jednom od Majanskih kodeksa) je posvećeno šest stranica točnom računanju položaja Venere. Maje su veliku točnost postizale dugogodišnjim pažljivim promatranjem. Postoje razne teorije zašto je Venerin ciklus bio posebno važan za Maje, među njima i vjerovanje da je bio povezan sa ratovanjem i rabljen za utvrđivanje povoljnog vremena za ustoličenja vladara i rat.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. v. Miller and Taube (1993:99-100), entry on Itzamna.
  2. 2,0 2,1 Academia de las Lenguas Mayas de Guatemala. Lenguas Mayas de Guatemala: Documento de referencia para la pronunciación de los nuevos alfabetos oficiales, Guatemala City: Instituto Indigenista Nacional.. Refer citation in Kettunen and Hemke (2005:5) for details and notes on adoption among the Mayanist community.
  3. "Mitološke" u smislu da je Dugo brojanje prvi put razrađeno negdje u srednjem do kasnom pretklasičnom razdoblju, puno kasnije od te početne točke; vidjeti npr. Miller and Taube (1993, p.50).
  4. Finley (2002), Voss (2006, p.138)
  5. Malmström (1997): "Chapter 6: The Long Count: The Astronomical Precision".
  6. Coe (1992), Miller and Taube (1993).
  7. “Mayan calendar“, "calendar." Encyclopædia Britannica from Encyclopædia Britannica 2007 Ultimate Reference Suite. (2008)
  8. Rekonstrukcije po klasičnoj eri su po Kettunen and Helmke (2005), pp.45–46..
  9. Kettunen and Helmke (2005), pp.47–48

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

(na engleskom jeziku:)