Mecklenburg-Zapadno Pomorje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Mecklenburg-Zapadno Pomorje
Zastava Grb
Zastava Mecklenburg-Zapadnog Pomorja
(Zastava)
Grb Mecklenburg-Zapadnog Pomorja
(Grb)
Položaj
Deutschland Lage von Mecklenburg-Vorpommern.svg Berlin Bremen Bremen Hamburg Donja Saska Bavarska Saarland Schleswig-Holstein Schleswig-Holstein Brandenburg Saska Tirinška Saska-Anhalt Mecklenburg-Zapadno Pomorje Baden-Württemberg Hessen Sjeverna Rajna-Vestfalija Porajnje-Falačka
Ovo je slika/karta s poveznicama (''imagemap'')
Administracija
Glavni grad Schwerin
Ministar-predsjednik Erwin Sellering (CDU)
Vladajuća stranka SPD i CDU
Posljednji izbori 4. rujna 2011.
Sljedeći izbori 2016.
Glasova u Saveznom vijeću 3
Osnovni podaci
Površina 23.180,14 km² (6. u Njem.)
Broj stanovnika 1.636.000>[1] (14. u Njem., 31. listopada 2011.)
71 st./km² (16. u Njem.)
ISO 3166-2 DE-MV
Zaduženost 9,8 mlrd. € (2010.)
Službene stranice mecklenburg-vorpommern.eu

Mecklenburg-Zapadno Pomorje (književni njemački: Mecklenburg-Vorpommern, donjonjemački: Mekelnborg-Vörpommern ili Mäkelborg-Vörpommern) je savezna pokrajina (zemlja) u sjeveroistočnom dijelu Njemačke. Glavni grad je Schwerin. Ona je šesta po veličini savezna država , no ujedno je i narjeđe naseljena.

Povijest[uredi VE | uredi]

Zapadno Pomorje 1934. godine i danas

Današnja pokrajina (zemlja) Mecklenburg-Zapadno Pomorje osnovana je nakon Drugog svjetskog rata, dana 9. srpnja 1945. prema naredbi Sovjetske vojne uprave (SMAD) na prostoru Sovjetske okupacijske zone. Ova pokrajina stvorena je na području bivše pokrajine Mecklenburg, dijela nekadašnje pruske provincije Pomorje (Pommern) koji je nakon prekrajanja njemačko-poljske granice ostao u Njemačkoj, te bivšeg hannoverskog posjeda Amt Neuhaus.

Iako je u početku ušće Odre trebala biti granica između Njemačke i Poljske, zbog položaja grada Szczecina (tadašnji Stettin) granica je na samom ušću pomaknuta kako bi cijeli grad pripao Poljskoj. Dana 5. srpnja 1945. SMAD je prepustio ovo područje poljskoj upravi. [2] Nova njemačko-poljska granica dogovorena je Schwerinskim graničnim sporazumom između Sovjetskog Saveza i Poljske, te su njemački građani protjerani i preseljeni iz područja koja su pripala Poljskoj. Još jedna manja promjena granice uslijedila je Sporazumom Barber-Ljaščenko kojim je izmijenjena nadležnost nad nekim općinama između britanske i sovjetske okupacijske zone.

Nedugo nakon rata sovjetska je vlast pokrenula zemljišnu reformu tijekom koje su izvlašteni ratni zločinci, članovi NSDAP-a, te protivnici režima. U listopadu 1946. održani su pokrajinski izbori na kojima je izabran prvi pokrajinski parlament Mecklenburga-Zapadnog Pomorja. Dana 7. listopada 1949. privremeni istočnonjemački parlament (Volkskammer) donio je Ustav NDR-a. čime je osnovana Njemačka Demokratska Republika kojoj je ova pokrajina službeno pripala.

U cilju centralizacije država, NDR provodi reformu upravne podjele kojom su ukinute pokrajine i uvedeni okruzi kao osnovna administrativna jedinica. Mecklenburg je podijeljen na tri okruga: Neubrandenburg (jugoistok), Rostock (obalno područje) i Schwerin (jugozapad). Jugoistočni dio Zapadnog Pomorja postao je dio okruga Frankfurt.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Ova pokrajina stvorena je u lipnju 1945. od teritorija bivše Slobodne države Mecklenburg i zapadnog dijela Pomeranije. Pokrajina je obnovljena 1990. nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke.

Mecklenburg-Zapadno Pomorje sačinjeno je od Mecklenburga koji čini oko dvije trećine teritorija pokrajine, te dijelova bivše pruske provincije Pomeranije koji su nakon 1945. ostali u Njemačkoj, kao i jednog manjeg dijela Prignitza i sjevernog dijela Uckermarka (nekad brandenburška područja).

Karta Mecklenburga-Zapadnog Pomorja

Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima obalu dugačku oko 2000 km, što je čini prvom njemačkom saveznom zemljom po dužini obale. Obala je razvijena zbog brojnih uvala i otoka. U ovoj pokrajini nalaze se dva najveća otoka u Njemačkoj, Rügen i Usedom. Drugi veliki otoci su Poel, Ummanz i Hiddensee.[3] Najvažniji poluotok je Fischland-Darß-Zingst.

Na području ove pokrajine nalaze se tri od 14 nacionalnih parkova u Njemačkoj, po čemu Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima više zaštićenih područja prirode od bilo koje druge njemačke pokrajine. Nacionalni parkovi na ovom području su: NP Jasmund, NP Vorpommersche Boddenlandschaft i NP Müritz.

Mecklenburg-Zapadno Pomorje poznato je po vodnim bogatstvima. Ukupna duljina rijekâ i kanala iznosi više od 26.000 km. U pokrajini se nalazi preko 2028 jezera s ukupnom površinom od 738 km². Müritz je najveće jezero u potpunosti na teritoriju Njemačke, a dio je područja bogatog jezerima (Mecklenburgische Seenplatte). Među velika jezera spadaju Plauer See, Schweriner See i Schaalsee u zapadnom Mecklenburgu, te Malchiner See, Kummerower See i Tollensesee na istoku pokrajine.


Politika[uredi VE | uredi]

Ministri predsjednici pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje (1945.–1947.), te pokrajine Mecklenburg (1947.–1952.) bili su Wilhelm Höcker (1945.–1951., SPD/SED), Kurt Bürger (19. srpnja – 28. srpnja 1951., SED) i Bernhard Quandt (1951.–1952., SED).

Od 1952. do ujedinjenja 1990., Mecklenburg-Zapadno Pomorje službeno nije postojalo. Na tom teritoriju nalazili su se istočnonjemački okruzi Rostock, Schwerin i Neubrandenburg.

Od 1990. do 1992. ministar predsjednik novouspostavljene savezne zemlje bio je Alfred Gomolka (CDU).

Upravna podjela[uredi VE | uredi]

Od upravne reforme 2011. Mecklenburg-Zapadno Pomorje sastoji se od šest kotara te dva autonomna grada.

Kotari i autonomni gradovi u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju
Kotar ili autonomni grad Područje Sjedište Br. stan.
31. prosinca 2010.
Površina
km²
Rostock Mecklenburg 202.735 181
Schwerin Mecklenburg 95.220 131
Kotar Ludwigslust-Parchim Mecklenburg Parchim 218.362 4.750
Kotar Mecklenburgische Seenplatte Mecklenburg
(dio Pomorja)
Neubrandenburg 272.922 5.468
Kotar Nordwestmecklenburg Mecklenburg Wismar 160.423 2.117
Kotar Rostock Mecklenburg Güstrow 216.189 3.421
Kotar Vorpommern-Greifswald Pomorje
(dio Mecklenburga)
Greifswald 245.733 3.927
Kotar Vorpommern-Rügen Pomorje
(dio Mecklenburga)
Stralsund 230.743 3.188

Mecklenburg-Zapadno Pomorje sastoji se od ukupno 783 grada ili općine, od čega su dva grada autonomna.

Veliki gradovi[uredi VE | uredi]

Povijesno središte Greifswalda.
Schloss Schwerin
Grad/
Općina
Kotar Br. stan.
31. prosinca 2000.
Br. stan.
31. prosinca 2010.
Promjena
2000.–2010.
Rostock autonomni grad 200.506 202.735 +1,10 %
Schwerin autonomni grad 101.267 95.220 −5,97 %
Neubrandenburg Mecklenburgische Seenplatte 73.318 65.282 −10,96 %
Stralsund Vorpommern-Rügen 60.663 57.670 −4,93 %
Greifswald Vorpommern-Greifswald 54.236 54.610 +0,69 %
Wismar Nordwestmecklenburg 47.031 44.397 −5,60 %
Güstrow Rostock 32.323 30.018 −7,13 %
Neustrelitz Mecklenburgische Seenplatte 23.333 21.207 −9,11 %
Waren (Müritz) Mecklenburgische Seenplatte 22.044 21.051 −4,50 %
Parchim Ludwigslust-Parchim 20.048 18.425 −8,10 %
Ribnitz-Damgarten Vorpommern-Rügen 17.200 16.038 −6,76 %
Bergen auf Rügen Vorpommern-Rügen 15.616 14.030 −10,16 %
Anklam Vorpommern-Greifswald 15.826 13.433 −15,12 %
Ludwigslust Ludwigslust-Parchim 12.506 12.319 −1,50 %
Wolgast Vorpommern-Greifswald 13.747 11.940 −13,14 %
Demmin Mecklenburgische Seenplatte 13.529 11.890 −12,11 %
Hagenow Ludwigslust-Parchim 12.272 11.745 −4,29 %
Bad Doberan Rostock 11.515 11.325 −1,65 %
Pasewalk Vorpommern-Greifswald 12.873 11.319 −12,07 %
Boizenburg/Elbe Ludwigslust-Parchim 10.654 10.691 +0,35 %
Grevesmühlen Nordwestmecklenburg 11.080 10.654 −3,84 %
Grimmen Vorpommern-Rügen 11.565 10.399 −10,08 %
Sassnitz Vorpommern-Rügen 11.637 10.366 −10,92 %

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Razvoj stanovništva od 1939. do 2002.

Regionalno gledajući, tradicionalno stanovništvo pokrajine čine žitelji Mecklenburga, Pomorja, te djelomično Brandenburga. Nakon Drugog svjetskog rata u ove krajeve doselilo se stanovništvo prognano iz Pomorja i Istočne Pruske, te doseljenici iz drugih dijelova, većinom istočne, Njemačke. Nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke ovdje su se doselili i etnički Nijemci iz drugih istočnoeuropskih zemalja, kao što su ruski Nijemci. U usporedbi sa ostatkom Njemačke udio stranaca u pokrajini je mali, a najbrojnija skupina dolazi iz Vijetnama.

Broj stanovnika od 2,1 milijuna dosegnut je 1945./1946., unatoč velikim gubicima prouzrokovanih ratom. Razlog ovakvom velikom broju je dolazak prognanika iz dijelova Njemačke koji su pripojeni drugim državama nakon rata. Pad stanovništva koji je uslijedio rezultat je masovnog preseljenja u Zapadnu Njemačku. Pad broja stanovnika zabilježen nakon 1989, rezultat je ponovnog preseljavanja u zapadni dio zemlja, kao i vrlo niskog nataliteta.

Mecklenburg-Zapadno Pomorje najslabije je naseljena savezna pokrajina Njemačke. Većina stanovništva živi na baltičkoj obali, dok je južni dio pokrajine slabo naseljen. Bivši kotari Müritz i Mecklenburg-Strelitz bili su najrjeđe naseljeni kotari u Njemačkoj. Jedini veliki grad (iznad 100.000 stanovnika) u ovoj pokrajini je Rostock. Među ostalim većim gradovima iznad 50.000 stanovnika su su glavni grad Schwerin, te Stralsund, Greifswald i Neubrandenburg. Među važnije gradove pokrajine spadaju i Wismar i Güstrow.

Prema studiji napravljenoj 2011. razvoj stanovništva pokrajine nastaviti će s negativnim trendom.

Predviđanja 2011.[4]
Datum Br. stan.
31. prosinca 2009. 1.650.370
31. prosinca 2015. 1.593.500
31. prosinca 2020. 1.549.440
31. prosinca 2025. 1.499.590
31. prosinca 2030. 1.444.450

Religija[uredi VE | uredi]

Evangelička crkva sv. Marije u Stralsundu.
Katolička crkva u Demminu.

17,9 % stanovništva ove pokrajine su protestanti (pripadnici Evangeličke Crkve u Njemačkoj), a 3,3% su katolici. [5] Od Reformacije pa preko razdoblja švedske vlasti u ovoj pokrajini luteranizam je uhvatio čvrste korijene. No, razdoblje komunizma je u velikoj mjeri dokinulo tu tradiciju. Oko 75% stanovništva nisu vjernici.

Protestanti[uredi VE | uredi]

Evangelička zajednica u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju organizirana je u dvije pokrajinske (zemaljske) crkve koje su međusobno spojene:

  • Evangeličko-luteranska zemaljska crkva Mecklenburga čije je biskupsko sjedište u Schwerinu je s 193.000 sljedbenika (stanje 2010.)[6] najbrojnija vjerska zajednica u pokrajini. Teritorijalno ova crkva pokriva evangeličko-luteranske općine u Mecklenburgu, kao i neke općine u Schleswig-Holsteinu i Brandenburgu.
  • Pomeranska evangelička crkva s biskupskim sjedištem u Greifswaldu pokriva općine koje se nalaze u njemačkom dijelu Pomorja (Pomeranije). S oko 94.000 sljedbenika (stanje 2010.), ovo je druga po veličini vjerska zajednica u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju.

Ostale kršćanske zajednice[uredi VE | uredi]

Od doba Reformacije Rimokatolička Crkva nije brojčano značajna vjerska zajednica u ovom dijelu Njemačke. Katolici u Mecklenburgu koji su 2004. brojali oko 46.000 pripadnika, spadaju pod Hamburšku nadbiskupiju, dok 13.000 vjernika u Zapadnom Pomorju spada pod Berlinsku nadbiskupiju.

U ovoj pokrajini djeluju još i neke manje kršćanske zajednice, kao što je Novoapostolska crkva i Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana.

Judaizam[uredi VE | uredi]

U Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju židovske općine se nalaze u Schwerinu (uključujući Wismar), te u Rostocku. Općine su udružene u Pokrajinsko udruženje židovskih općina Mecklenburga-Zapadnog Pomorja, koje je član Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj.

Jezik[uredi VE | uredi]

U Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju danas se govori standardnim njemačkim jezikom. Starije stanovništvo još se služi i donjonjemačkim govorom. Iako su pokrenuti školski projekti za oživljavanjem upotrebe lokalnog govora, znatni uspjeh među mlađom generacijom nije ostvaren.

Lokalni dijalekt spada u istočni donjonjemački govor, koji se koristi ili se koristio na teritoriju koji granicama odgovara području ove pokrajine. Iako bitne razlike i granice između mecklenburškog i zapadnopomeranijskog nema, postoje nekoliko lokalnih verzija ovog dijalekta. Među poznatije pisce na ovom dijalektu ubrajaju se Fritz Reuter, John Brinckman i Rudolf Tarnow.

Kultura[uredi VE | uredi]

Kazališta i muzeji[uredi VE | uredi]

Državno kazalište u Schwerinu

Najznačajnija kazališta u pokrajini su Mecklenburško državno kazalište Schwerin, Narodno kazalište Rostock, Kazalište Zapadnog Pomorja, te Mecklenburško pokrajinsko kazalište. Ostala značajna kazališta su Kazalište Ernst-Barlach u Güstrowu, te kazališta Anklam i Wismar. Kazališne predstave odvijaju se i u odmorišnim mjestima na obali, te u umjetničkim selima.

Kazalište Br. posjetitelja
2007./2008.[7]
Mecklenburško državno kazalište Schwerin 170.681
Kazalište Zapadnog Pomorja i simfonijski orkestar Greifswald/Stralsund 140.902
Kazalište i orkestar Neustrelitz/Neubrandenburg 120.042
Narodno kazalište Rostock 119.758
Zapadnopomorska zemaljska pozornica Anklam 71.825
Mecklenburško zemaljsko kazalište 14.773

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima dva sveučilišta koja su među najstarijima u Europi:

Pored njih postoje još četiri sveučilišta.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Tradicionalno su u ovoj pokrajini važne industrije vezane za pomorstvo i proizvodnju hrane. Vrlo važnu ekonomsku ulogu igraju poljoprivreda, turizam i zdravstvo.

Među značajnim poduzećima u pomorskom sektoru su Deutsche Seereederei, Scandlines, MMG i Weiße Flotte. Na obali Baltika nalazi se više brodogradilišta kao što su Volkswerft (Stralsund), Nordic Yards (Wismar i Rostock-Warnemünde), Peene-Werft (Wolgast) i Hanse Yachts (Greifswald). U Rostocku Liebherr proizvodi razne lučke i brodske dizalice i ostalu opremu.[8] Ovaj sektor zapošljava oko 28.000 radnika (stanje 2004.).

Sport[uredi VE | uredi]

DKB-Arena u Rostocku

Nogometni klub Hansa Rostock u sezoni 2011./2012. igrao je u 2. njemačkoj nogometnoj Bundesligi. Rukometni klubovi SV Post Schwerin i HC Empor Rostock igraju u 2. njemačkoj rukometnoj Bundesligi, dok klubovi HSV Insel Usedom i Stralsunder HV igraju u 3. ligi.

Ženski odbojkaški klub Schweriner SC jedini je prvoligaš u odbojci iz ove pokrajine, dok klubovi 1. VC Stralsund i 1. VC Parchim igraju u drugoj ženskoj ligi. Hokejaški klub Rostocker EC trenutno je u trećoj ligi.

Na Baltičkom moru i jezerima popularno je jedrenje i veslanje. Hanse Sail u Rostocku je veliki godišnji sportski događaj. U pokrajini se održavaju i brojna sportska natjecanja u plivanju i trčanju.

Reference[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Statistische Ämter des Bundes und der Länder
  2. Mitteilung über die Dreimächtekonferenz von Berlin („Potsdamski sporazum“)
  3. Statistički godišnjak Njemačke 2009., s.25
  4. Izvor: Zaklada Bertelsmann
  5. Evangelische Kirche in Deutschland: Kirchenmitgliederzahlen am 31. Dezember 2010. EKD, 2011, (PDF; 0,45 MB)
  6. Evangelische Kirche in Deutschland: Kirchenmitgliederzahlen am 31. Dezember 2010. EKD, 2011, (PDF; 0,45 MB)
  7. [1] Broj posjetitelja predstava u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju
  8. Liebherr u Rostocku

Bibliografija[uredi VE | uredi]

  • Georg Dehio: Handbuch der Deutschen Kunstdenkmäler. Mecklenburg-Vorpommern. München 2000, ISBN 3-422-03081-6.
  • Ernst Eichler; Werner Mühlmer: Die Namen der Städte in Mecklenburg-Vorpommern. Rostock 2002, ISBN 3-935319-23-1.
  • Grete Grewolls: Wer war wer in Mecklenburg-Vorpommern? Ein Personenlexikon. Bremen 1995, ISBN 3-86108-282-9.
  • Gerhard Heitz; Henning Rischer: Geschichte in Daten. Mecklenburg-Vorpommern. München u. a. 1995, ISBN 3-7338-0195-4.
  • Wolf Karge; Reno Stutz: Illustrierte Geschichte Mecklenburg-Vorpommerns. Rostock 2008, ISBN 978-3-356-01284-2.
  • Landeskundlich-historisches Lexikon Mecklenburg-Vorpommern. Hrsg.: Geschichtswerkstatt Rostock und Landesheimatverband Mecklenburg-Vorpommern. Red.: Thomas Gallien. Rostock 2007, ISBN 978-3-356-01092-3.
  • Michael North: Geschichte Mecklenburg-Vorpommerns. München 2008, ISBN 978-3-406-57767-3.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Mecklenburg-Zapadno Pomorje.


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Mecklenburg-Zapadno Pomorje koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.