Mediteranske igre

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Mediteranske igre odnosno Sredozemne igre su međunarodno športsko natjecanje koje se održava svake četiri godine. Države koje se natječu moraju biti dio sredozemne civilizacije. Ovo natjecanje je predložio Muhammed Taber Pasha, predsjednik Egipatskog olimpijskog odbora, za vrijeme Ljetnih Olimpijskih igara 1948. godine. Prvo izdanje ovoga natjecanja održano je 1951. godine u Aleksandriji, jednom od najvećih gradova Egipta. Prvih deset Mediteranskih igara (1951. - 1991.) održavane su godinu prije Ljetnih Olimpijskih igara. Od 1991. se odlučilo da se Mediteranske igre održavaju godinu poslije Olimpijskih igara. Od 1991. termini održavanja nisu se mijenjali.

Države sudionice

Povijest Mediteranskih igara[uredi VE | uredi]

Prvo izdanje[uredi VE | uredi]

Mediteranske igre su započele u listopadu 1951. u Aleksandriji u čast Muhammedu Taheru Pashi, čovjeka koji je iznio ideju o ovom natjecanju. U prvom izdanju 734 športaša se natjecalo u 13 različitih športova iz 10 različitih država. Na drugom izdanju Mediteranskih igara, 1955. u Barceloni, osnovano je nadgledno tijelo koje za vrijeme održavanja Igara nadgleda sve događaje, provodi doping - kontrole... 16. lipnja 1961. godine ovo tijelo je dobilo službeno ime - Službeni odbor Mediteranskih igara (frc. Comité International des Jeux Méditerranéens).

Vrhovna tijela[uredi VE | uredi]

Mediteranske igre, organizirane svake četiri godine, imaju ugled najvažnijeg športskog događaja na Sredozemlju. Privlače veliko zanimanje država s čak tri kontinenta - Europe, Afrike i Azije. Posebnost ovih Igara je i mogućnost malih država da se dokopaju medalje. Nema države čiji predstavnik nije osvojio barem jednu medalju, pa čak i države poput Libanona i San Marina imaju osvojenu medalju (nema još samo Makedonija jer nije niti jednom nastupila). Osim športske strane, ove Igre pružaju idealnu priliku za mirnu suradnju i poštenu, športsku borbu športašima s tri kontinenta.

Mediteranske igre se održavaju pod vrhovnim tijelom IOC-a (hrv. Međunarodni olimpijski odbor), spadaju pod nadležnost Grčkog olimpijskog odbora u sklopu priprema za Olimpijske igre. Sjedište Odbora Mediteranskih igara je u Ateni, a tajnik je obavezno Grk. Obveza da je Grčka glavna država Mediteranskih igara je način zahvale zbog iznimnog truda kojeg je tadašnja grčka vlada uložila u osnivanje Mediteranskih igara.

Karakteristike Mediteranskih igara[uredi VE | uredi]

[uredi VE | uredi]

Službeni logo Mediteranskih igara, koje se ujedno kolokvijalno zovu i Olimpijske igre Sredozemlja, se sastoji od tri kruga koji simboliziraju tri kontinenta čije se države natječu. Izradio ga je ugledni hrvatski dizajner Boris Ljubičić radeći rješenje za Sredozemne igre kojima je domaćin bio Split 1979. Krugovi se odražavaju djelomično ispod morske površine plave boje (do nedavno su sve države sudionice morale imati izlaz na Sredozemno more). Tijekom ceremonije zatvaranja zastava igara se premješta u državu čiji će grad biti domaćin idućeg izdanja Mediteranskih igara.

Natjecateljske zemlje[uredi VE | uredi]

Na Mediteranskim igrama 2013. u turskom Mersinu nastupile su 24 države: [1]:

Jedina sredozemna država koja zbog političkih razloga ne nastupa je Izrael, no očekuje se da će jednom ipak uspjeti izboriti nastup, kao i Palestina. Grčki olimpijski odbor predlaže[nedostaje izvor], iako nemaju zemljopisne uvjete (kao ni Andora, Makedonija, Srbija i San Marino, koje nastupaju), da neke arapske države i Portugal također nastupe. Makedonija, iako nije na Sredozemlju, primljena je u članstvo na Igrama u Pescari 2009. te je kao 24. članica nastupiti na Igrama u Mersinu 2013. godine. Također je još jedna nesredozemna zemlja primljena u članstvo, Srbija.

Gradovi domaćini[uredi VE | uredi]

Opširnije Vrijeme održavanja Mjesto Država
I. Mediteranske igre 5. do 20. listopada 1951. Aleksandrija Flag of Egypt (1922–1958).svg Kraljevina Egipat
II. Mediteranske igre 16. do 25. srpnja 1955. Barcelona Flag of the Spain Under Franco.png Španjolska
III. Mediteranske igre 11. do 23. listopada 1959. Beirut Flag of Lebanon.svg Libanon
IV. Mediteranske igre 21. do 29. rujna 1963. Napulj Flag of Italy.svg Italija
V. Mediteranske igre 8. do 17. rujna 1967. Tunis Flag of Tunisia.svg Tunis
VI. Mediteranske igre 6. do 17. listopada 1971. İzmir Flag of Turkey.svg Turska
VII. Mediteranske igre 23. kolovoza do 6. rujna 1975. Alžir Flag of Algeria.svg Alžir
VIII. Mediteranske igre 15. do 29. rujna 1979. Split Flag of Croatia.svg Hrvatska (tada Flag of SFR Yugoslavia.svg Jugoslavija)
IX. Mediteranske igre 3. do 17. rujna 1983. Casablanca Flag of Morocco.svg Maroko
X. Mediteranske igre 11. do 25. rujna 1987. Latakija Flag of Syria.svg Sirija
XI. Mediteranske igre 11. do 25. rujna 1991. Atena Flag of Greece.svg Grčka
XII. Mediteranske igre 16. do 27. srpnja 1993. Languedoc-Roussillon Flag of France.svg Francuska
XIII. Mediteranske igre 13. do 25. lipnja 1997. Bari Flag of Italy.svg Italija
XIV. Mediteranske igre 13. do 25. lipnja 2001. Tunis Flag of Tunisia.svg Tunis
XV. Mediteranske igre 24. lipnja do 3. srpnja 2005. Almería Flag of Spain.svg Španjolska
XVI. Mediteranske igre 26. lipnja do 5. srpnja 2009. Pescara Flag of Italy.svg Italija
XVII. Mediteranske igre 20. do 30. lipnja 2013. Mersin Flag of Turkey.svg Turska
XVIII. Mediteranske igre 30. lipnja do 9. srpnja 2017. Tarragona Flag of Spain.svg Španjolska

Popis športova[uredi VE | uredi]

Športaši su se natjecali u 24 športa na Igrama 2005.:

Vodeni športovi[uredi VE | uredi]

Dvoranski športovi[uredi VE | uredi]

Športovi na otvorenom[uredi VE | uredi]

Natjecanje za žene predloženo je 1959., no nisu se natjecale sve do 1967. Osim ovih športova, na Mediteranskim igrama športaši su se natjecali u ragbiju, hokeju na travi i inim športovima. 2013. odlučeno je da će se od 2015. svake četiri godine održavati Mediteranske igre na pijesku čiji će program sadržavati vodene i športove na pijesku.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Participating Countries. Cijm.org.gr. International Committee for the Mediterranean Games. pristupljeno 18. siječnja 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]