Mediteranske igre

Mediteranske igre su međunarodno športsko natjecanje koje se održava svake četiri godine. Države koje se natječu moraju biti dio sredozemne civilizacije. Ovo natjecanje je predložio Muhammed Taber Pasha, predsjednik Egipatskog olimpijskog odbora, za vrijeme Ljetnih Olimpijskih igara 1948. godine. Prvo izdanje ovoga natjecanja održano je 1951. godine u Aleksandriji, jednom od najvećih gradova Egipta. Prvih deset Mediteranskih igara (1951. - 1991.) održavane su godinu prije Ljetnih Olimpijskih igara. Od 1991. se odlučilo da se Mediteranske igre održavaju godinu poslije Olimpijskih igara. Od 1991. termini održavanja nisu se mijenjali.

Države sudionice

Povijest Mediteranskih igara

Prvo izdanje

Mediteranske igre su započele u listopadu 1951. u Aleksandriji u čast Muhammedu Taheru Pashi, čovjeka koji je iznio ideju o ovom natjecanju. U prvom izdanju 734 športaša se natjecalo u 13 različitih športova iz 10 različitih država. Na drugom izdanju Mediteranskih igara, 1955. u Barceloni, osnovano je nadgledno tijelo koje za vrijeme održavanja Igara nadgleda sve događaje, provodi doping - kontrole... 16. lipnja 1961. godine ovo tijelo je dobilo službeno ime - Službeni odbor Mediteranskih igara (frc. Comité International des Jeux Méditerranéens).

Vrhovna tijela

Mediteranske igre, organizirane svake četiri godine, imaju ugled najvažnijeg športskog događaja na Sredozemlju. Privlače veliko zanimanje država s čak tri kontinenta - Europe, Afrike i Azije. Posebnost ovih Igara je i mogućnost malih država da se dokopaju medalje. Nema države čiji predstavnik nije osvojio barem jednu medalju, pa čak i države poput Libanona i San Marina imaju osvojenu medalju (nema još samo Makedonija jer nije niti jednom nastupila). Osim športske strane, ove Igre pružaju idealnu priliku za mirnu suradnju i poštenu, športsku borbu športašima s tri kontinenta.

Mediteranske igre se održavaju pod vrhovnim tijelom IOC-a (hrv. Međunarodni olimpijski odbor), spadaju pod nadležnost Grčkog olimpijskog odbora u sklopu priprema za Olimpijske igre. Sjedište Odbora Mediteranskih igara je u Ateni, a tajnik je obavezno Grk. Obveza da je Grčka glavna država Mediteranskih igara je način zahvale zbog iznimnog truda kojeg je tadašnja grčka vlada uložila u osnivanje Mediteranskih igara.

Karakteristike Mediteranskih igara

Logo

Službeni logo Mediteranskih igara, koje se ujedno kolokvijalno zovu i Olimpijske igre Sredozemlja, se sastoji od tri kruga koji simboliziraju tri kontinenta čije se države natječu. Izradio ga je ugledni hrvatski dizajner Boris Ljubičić radeći rješenje za Sredozemne igre kojima je domaćin bio Split 1979. Krugovi se odražavaju djelomično ispod morske površine plave boje (do nedavno su sve države sudionice morale imati izlaz na Sredozemno more). Tijekom ceremonije zatvaranja zastava igara se premješta u državu čiji će grad biti domaćin idućeg izdanja Mediteranskih igara.

Natjecateljske zemlje

Na Mediteranskim igrama 2009. u Italiji nastupile su 23 države: :

• Afrika: Alžir, Egipat, Libija, Maroko, Tunis
• Azija: Libanon, Sirija
• Europa: Albanija, Andora, BiH, Cipar, Crna Gora, Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Monako, Srbija, San Marino, Slovenija, Španjolska, Turska

Jedina država kojoj je dozvoljen nastup, a ne natječe se je Izrael, no očekuje se da će ipak nastupiti, kao i Palestina. Grčki olimpijski odbor predlaže^{[nedostaje izvor]}, iako nemaju zemljopisne uvjete (kao ni Andora, Srbija i San Marino, koje nastupaju), da neke arapske države i Portugal također nastupe. Makedonija je primljena u članstvo na Igrama u Pescari 2009.-e, te će kao 24. članica nastupiti na slijedećim Igrama u grčkom Volosu 2013..

Gradovi domaćini

Opširnije	Vrijeme održavanja	Mjesto	Država
I. Mediteranske igre	5. do 20. listopada 1951.	Aleksandrija	Egipat
II. Mediteranske igre	16. do 25. srpnja 1955.	Barcelona	Španjolska
III. Mediteranske igre	11. do 23. listopada 1959.	Beirut	Libanon
IV. Mediteranske igre	21. do 29. rujna 1963.	Napulj	Italija
V. Mediteranske igre	8. do 17. rujna 1967.	Tunis	Tunis
VI. Mediteranske igre	6. do 17. listopada 1971.	İzmir	Turska
VII. Mediteranske igre	23. kolovoza do 6. rujna 1975.	Alžir	Alžir
VIII. Mediteranske igre	15. do 29. rujna 1979.	Split	Hrvatska (tada Jugoslavija)
IX. Mediteranske igre	3. do 17. rujna 1983.	Casablanca	Maroko
X. Mediteranske igre	11. do 25. rujna 1987.	Latakija	Sirija
XI. Mediteranske igre	11. do 25. rujna 1991.	Atena	Grčka
XII. Mediteranske igre	16. do 27. srpnja 1993.	Languedoc-Roussillon	Francuska
XIII. Mediteranske igre	13. do 25. lipnja 1997.	Bari	Italija
XIV. Mediteranske igre	13. do 25. lipnja 2001.	Tunis	Tunis
XV. Mediteranske igre	24. lipnja do 3. srpnja 2005.	Almería	Španjolska
XVI. Mediteranske igre	26. lipnja do 5. srpnja 2009.	Pescara	Italija
XVII. Mediteranske igre	27. lipnja do 6. srpnja 2013.	Mersin	Turska
XVIII. Mediteranske igre	30. lipnja do 9. srpnja 2017.	Tarragona	Španjolska

Popis športova

Športaši su se natjecali u 24 športa na Igrama 2005.:

Vodeni športovi

• plivanje
• vaterpolo
• kanu - kajak
• veslanje
• jedrenje

Dvoranski športovi

• streljaštvo
• konjički šport
• košarka
• boćanje
• boks
• streličarstvo
• mačevanje
• gimnastika (umjetnička i ritmička)
• rukomet
• džudo
• karate
• pucanje vatrenim oružjem
• stolni tenis
• odbojka
• dizanje utega
• hrvanje

Športovi na otvorenom

• atletika
• biciklizam
• nogomet
• golf
• handisports
• tenis
• odbojka na pijesku

Natjecanje za žene predloženo je 1959., no nisu se natjecale sve do 1967. Osim ovih športova, na Mediteranskim igrama športaši su se natjecali u ragbiju, hokeju na travi i inim športovima.

Vanjske poveznice

• Međunarodni odbor Mediteranskih igara (engl.), (fr)
• HTV sport Povijest Mediteranskih igara
• HOO