Merimde Beni Salam

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Merimde Beni Salam je najranije poznato neolitičko naselje u Donjem Egiptu koje se sastojalo od malih kružno ili eliptično poredanih pletenih koliba pokrivenih trskom, po kome je naziv dobila Merimde kultura, neolitska kultura iz predinastijskog razbolja povijesti starog Egipta.

Povijest[uredi VE | uredi]

Pretpostavlja se da je imao oko 5000 stanovnika. Pronađene su i velike rupe koje su služile kao skladišta viška žita za koje znanstvenici pretpostavljaju da je služilo za zajedničko korištenje. Od životinja uzgajali su goveda, koze i svinje, a lovili su i divljač. Nil im je omogućavao obilan ulov riba, kornjača i nilskih konja.

Arheološko nalazište[uredi VE | uredi]

Lončarsko posuđe pronađeno na tom području je glatko i jednostavne izrade. Oruđe su izrađivali od kostiju životinja i kremena, a služilo im je za ubijanje životinja, izradu odjeće od kože i krzna kao i za izradu plovila. Mjesto je bilo prirodno izdignuto iznad razine poplave Nila. Pogrebna kultura stanovnika Merimde bila je prilično drugačija u odnosu na druge preddinastijske kulture. Stanovnici nisu imali odvojena područja za groblje već su mrtve pokapali unutar naselja, a često i unutar nastamba u ovalne rupe zgrčenog položaja i uglavnom bez grobnih priloga dok su djeca jednostavno bacana u rupe za smeće i zatrpavana. U vrijeme kulture Maadi mjesto je služilo kao groblje. Naselje datira iz vremena otprilike 4880. - 4250. pr .n. e., a podudara se sa kasnijim fazama Fayumske kulture i Badari kulture.