Meritokracija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Meritokracija je oblik vlasti u kojem se administrativni i javni poslovi, odnosno svaka uloga koja zahtijeva društvenu odgovornost, dodjeljuje na temelju zasluga, a ne na temelju pripadnosti nekom lobiju, obitelji (nepotizam i klijentelizam u najširem smislu) ili ekonomskoj kasti (oligarhiji).

Začeci ideje i razvoj pojma[uredi VE | uredi]

Meritokracija (od lat. meritum - zasluga; vrijednost + + grč. κρατείν / kratein - vladati), stvaranje upravljačke elite prema sposobnostima; vladavina ljudi od znanja, vrijednih, mjerodavnih intelektualaca i poslovnih ljudi koji su stručni u donošenju bitnih odluka. Platon je u djelu Državi postavio temelje teorije o vladavini meritokracije tezom da za državu nema lijeka sve dok se politička vlast i filozofija ne spoje, dok filozofi ne budu kraljevi, a kraljevi i vladari filozofi. Termin meritokracija stvorio je britanski sociolog Michael Young u djelu Uspon meritokracije (The Rise of the Meritocracy, 1958.). Teoriju meritokracije obrazložio je formulom IQ + uloženi napor = vrijednost. Meritokracija kao tip vladavine uvjetovana je: sustavom školovanja svih, a ne samo bogatih, sposobnih mladih ljudi; obvezatnim javnim natječajima za javne službe; uspostavom formalnog i stvarnoga sustava upravljanja u kojem neće biti ometan dolazak najsposobnijih ljudi na najodgovornija mjesta.

Izvori[uredi VE | uredi]


Society.svg Nedovršeni članak Meritokracija koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Oblici i stilovi vodstva

Ateokracija | Anarhija | Demokracija | Geniokracija | Gerontokracija | Meritokracija | Matrijarhat | Ohlokracija | Panarhizam | Patrijarhat | Plutokracija | Teokracija | Tehnokracija