Mihovil Pavlinović

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kip Mihovila Pavlinovića u Zadru

Don Mihovil Pavlinović ( Podgora, 28. siječnja 1831. - Podgora, 18. svibnja 1887.), hrvatski političar i književnik.

Završio je studij bogoslovije u Zadru. Po zanimanju je bio svećenik. Jedan je od utemeljitelja i vođa Narodne stranke i hrvatskog preporoda u Dalmaciji, a čitavog života zagovarao je sjedinjenje Dalmacije s ostatkom Hrvatske. Najviše je cijenio mir i tišinu. Bio je među prvim hrvatskim političarima koji je prepoznao da se iza širenja srpske ideje odnosno toga što su Srbi povlađivali nadnacionalnim imenima na štetu hrvatskog imena kod Hrvata: jugoslavenstvu, slavjanstvu, ilirstvu i dr. da se iza toga zapravo sije i provlači srpstvo ondje gdje ga nikad bilo nije. [1] Stoga je program Narodne stranke u Dalmaciji, objavljen 1869. kao Hrvatska misao definirao kao program kojeg bi se trebalo sprovesti u cijeloj Hrvatskoj, ne samo u Dalmaciji, a ukratko se sastojao od tri osnovna načela: samostalnosti i cjelokupnosti Hrvatske te hrvatskog ustava. Dok su u Narodnoj stranci iz drugog dijela raskomadane Hrvatske, habsburškoj pokrajini Hrvatskoj i Slavoniji odnosno Vojnoj krajini još držali to neodređeno nadnacionalno ime "da se ne zamjere Srbima zbog zajedničke ideje", Pavlinović je te skrivene srpske namjere prepoznao, shvativši da Hrvatima time žele oteti domovinu ("....za čim Srbi zapravo teže, da teže oteti nam domovinu."), zbog čega je svoj stranački program obojio hrvatskim atributima, umjesto neodređenih "slovinskih, ilirskih" i sl. koja su zatajivala hrvatstvo.[2]

Bio je zastupnik u Dalmatinskom i Hrvatskom saboru, a u Dalmatinskom saboru održao je prvi govor na hrvatskom jeziku. Njegovom je zaslugom (govorio je hrvatskim još na prvoj sjednici) odlučeno da se u Saboru može govoriti i hrvatskim jezikom, što je bio veliki uspjeh, s obzirom na brojnost koju su imali autonomaši [3] koje je austrijska vlast protežirala. Poslije je i kao zastupnik u Carevinskom vijeću krajem 1870-ih govorio hrvatskim, na zgražanje Nijemaca, a poslije su se usudili i svi ostali zastupnici iz hrvatskih zemalja.[3]

Osnivač je i urednik narodničkog glasila Narodni list/Il Nacionale.

Obilazio je Dalmaciju budeći nacionalnu svijest i djelujući na prosvjećenju i podizanju dalmatinskih sela iz gospodarske zaostalosti. Svojom iznimnom energijom i gotovo karizmatskim utjecajem među pukom ubraja se u vodeće osobe hrvatske politike u Dalmaciji u drugoj polovini 19. stoljeća.

Djela[uredi VE | uredi]

  • Različiti spisi
  • Hrvatski razgovori
  • Hrvatski razmišljaji
  • Puti
  • O vjeri i politici
  • Misao hrvatska i misao srpska u Dalmaciji od 1848-1882
  • Razgovori o hrvatstvu, srpstvu i jugoslavenstvu

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Benedikta Zelić-Bućan, predgovor u : Mihovio Pavlinović: Misao hrvatska i misao srbska u Dalmaciji, Laus, Split, 1994., str. XII.-XIII.
  2. Benedikta Zelić-Bućan, predgovor u : Mihovio Pavlinović: Misao hrvatska i misao srbska u Dalmaciji, Laus, Split, 1994., str. XII.
  3. 3,0 3,1 Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar Gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom
Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Mihovil Pavlinović


Flag of Croatia.svg Society.png Nedovršeni članak Mihovil Pavlinović koji govori o hrvatskom političaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Flag of Croatia.svg Nuvola apps package wordprocessing.png Nedovršeni članak Mihovil Pavlinović koji govori o hrvatskom književniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.