Milenko Brkić

Izvor: Wikipedija
Milenko Brkić
zastupnik Zastupničkog doma FBiH
trenutačno
u službi od
2002. – 2010.
Premijer(i) Ahmet Hadžipašić (2003. – 2007.)
Nedžad Branković (2007.)
Ahmet Hadžipašić (2007.)
Nedžad Branković (2007. – 2009.)
Mustafa Mujezinović
predsjednik HDZ-a BiH (v. d.)
trajanje službe
15. ožujka 1992. – 14. studenoga 1992.
Prethodnik  Stjepan Kljujić
Nasljednik Mate Boban
Rođenje 2. veljače 1944.
Smrt 19. kolovoza 2017.
Politička stranka Hrvatska narodna zajednica BiH
Zanimanje sveučilišni profesor, političar

Milenko Brkić (Sarajevo, 2. veljače 1944.Bijakovići, Čitluk, 19. kolovoza 2017.), hrvatski bosanskohercegovački političar.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rođen u Sarajevu 2. veljače 1944. Osnovnu školu završio je u Čitluku, Učiteljsku školu u Mostaru, Filozofski fakultet u Sarajevu. Kratko je radio u Medicinskoj školi u Sarajevu odakle prelazi na Filozofski fakultet u Sarajevu, gdje je i doktorirao. Biran je u sva zvanja od asistenta do redovnog profesora. U zvanje redovnog profesora biran je 1989. godine, a na Fakultetu je obnašao i brojne dužnosti od pročelnika katedre do dekana OOUR-a Filozofija 1983/1984. i 1984/1985. Objavio je osam knjiga i više od 200 radova. U dva navrata biran je za člana Vlade BiH, kao ministar obrazovanja, znanosti i kulture, te kao ministar za vjerska pitanja.

Godine 1992., nakon što je smijenjen Kljujić s položaja predsjednika HDZ-a BiH, po Tuđmanovom naređenju,[1] Brkić 15. ožujka postaje vršitelj dužnosti predsjednika stranke, da bi ga u studenome iste godine naslijedio Mate Boban. Poslije obnavlja Hrvatsku narodnu zajednicu. i kao njen predstavnik, u dva mandata, po četiri godine, postaje zastupnik Zastupničkog doma Parlamenta FBiH od 2002. do 2010. godine.

2009. godine pokreće privatni Fakultet društvenih znanosti u Bijakovićima, a godinu dana poslije osniva i Sveučilište 'Hercegovina', u koje se uključuju još dva privatna fakulteta iz Mostara, Fakultet za menadžment resursa i Fakultet međunarodnih odnosa i diplomacije.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Tomac, Zdravko. Predjsednik: protiv krivotvorina i zaborava. Slovo M. 2004. Str 232.