Miljevci
| Dodaj infookvir "visoravan". (Primjeri uporabe predloška) |
Ovo je glavno značenje pojma Miljevci. Za druga značenja pogledajte Miljevci (razdvojba).
Miljevci su naselje i visoravan površine više od 100 četvornih kilometara smještena između rijeka Krke, Čikole te planine Promine, na tek nekoliko kilometara udaljenosti od Drniša.
Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]
Područje Miljevaca ima oko 1100. stanovnika, a obuhvaća sedam sela: Bogatić, Brištane, Drinovci, Kaočine, Karalić, Ključ, Širitovci, etnički naseljenih isključivo hrvatskim stanovništvom.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Područje sela Miljevaca u srednjem vijeku pripadalo je kninskoj biskupiji. Vjerski život, odvijao se oko tvrđave Ključice (Ključ), grada hrvatskih velikaša Nelipića (XIV. st.) iznad rijeke Čikole. Na Krki se dizala druga utvrda Kamičak ispod koje su pronađeni ostatci crkve. Iz Kamička je bio kardinal Juraj Utišinović Martinušević (1481. – 1551.). Na mjestu Crkvina ima starih grobova i ostataka stare crkve, po predaji sv. Ilije. Danas se drevna katolička tradicija štuje u Župnoj crkvi Presv. Imena Isusova, crkvi Sv. Petra i Pavla te u franjevačkom samostanu na Visovcu.
Miljevački plato se kroz povijest pokazao kao nezaobilazno mjesto prilikom realizacije svih najvažnijih odluka u korist hrvatskog naroda. Tako su svojevremeno velike govore na Miljevcima održali hrvatski velikani poput Stjepana Radića, hrvatskih proljećara i Franje Tuđmana.
U novije je vrijeme poznat kao prvi teritorij oslobođen u Domovinskom ratu akcijom Operacija Miljevci, 21. lipnja 1992. godine, nakon što ga je nekoliko mjeseci neprekidno uništavao velikosrpski okupator uz svesrdnu pomoć JNA.
Turistički potencijal Miljevaca leži u još nedovoljno iskorištenim mogućnostima otočića Visovca, netaknutoj prirodi Roškog slapa sa Skelinovim i Kulušićevim mlinicama, otkrivanjem arheoloških lokaliteta ili športskim ribolovom.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Petar Snačić (Svačić), posljednji hrvatski kralj
- Stipe Pletikosa, hrvatski nogometaš
- Tomislav Ivić, hrvatski nogometni trener
- Nikola Pilić, hrvatski teniski trener
- fra Petar Grabić, hrvatski teolog, filozof i publicist
- Tomislav Karlo, hrvatski plivač
- Filip Dević, hrvatski pripadnik pokreta otpora u Drugome svjetskom ratu i borac za radnička prava
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Župna crkva Presv. Imena Isusova
- Crkva Sv. Petra i Pavla
- Samostan na Visovcu
- Tvrđava Nelipića, hrvatskih srednjovjekovnih velikaša
- Spomenik Petru Svačiću
- Spomenik Franji Tuđmanu
- Spomenik Stjepanu Radiću
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Na Miljevačkom platou djeluju dvije osnovne škole, u Kaočinama i Drinovcima s preuređenom športskom dvoranom i školskim terenom.
Sport[uredi | uredi kôd]
- KK Miljevci, košarka (školski klub)
- KK Petar Svačić, košarka
- KK Miljevci, karate
- ŠRD Miljevci, Športsko rekreativno društvo Miljevci
- Zip-line Šibenik, adrenalinski sport
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Zadarski list o naselju Visovac
- Hodočašće u Miljevcima Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. kolovoza 2008. (Wayback Machine)
- Slobodna dalmacija o akciji Miljevci u Domovinskom ratu
