Milka Planinc

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Milka Planinc (Žitnić kod Drniša, 21. studenog 1924. - Zagreb, 7. listopada 2010.) bila je hrvatska političarka i komunistkinja.

Rodila se u obitelji Nikole Malade i Stane rođ. Kašić u Drnišu 1924., a već 1930. godine seli se s roditeljima u Split, gdje je živjela do 1947. Milka je osnovnu školu pohađala u splitskom Lučcu.

U Drugom svjetskom ratu stupila je u partizanski pokret, najprije u Hvarsko-viškom partizanskom odredu, a kasnije je bila vodni delegat, pa, sve do svršetka rata, komesar čete za vezu XI. dalmatinske brigade. Na kraju rata imala je čin poručnika.

Simo Dubajić je izjavio da je ubojstva bez suda zarobljenih vojnika i civila na Kočevskom rogu poslije II. svjetskog rata "obavila dalmatinska brigada, čija je komesarka bila Milka Planinc, kasnija premijerka SFRJ, koja je za ta strijeljanja izabrala oko 90 najpovjerljivijih komunista".[1]

Uspon nakon II. svjetskog rata [uredi]

Od 1947. Milka živi u Zagrebu gdje najprije radi u poduzeću Elektri, a potom u Dalekovodu. 1949. staje na čelo Agitpropa za Trešnjevku, nakon čega slijedi njezin uspon u političkom životu SR Hrvatske i SFRJ. Tako je obavljala sljedeće dužnosti:

Slamanjem Hrvatskog proljeća, Milka Planinc dolazi na čelo Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (1972.-1982.), gdje odlučuje, na prijedlog Josipa Vrhovca, o uhićenju „proljećara.“ Prema njezinoj izjavi bili su to: Franjo Tuđman, Marko Veselica, Dražen Budiša, Šime Đodan, Vlado Gotovac, Hrvoje Šošić i još nekoliko osoba.

1977. godine protiv nje je unutarpartijske intrige vodio Josip Vrhovec, no zaštitio ju je sam Josip Broz Tito.

Bila je predsjednica Saveznog izvršnog vijeća Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od 16. svibnja 1982. do 15. svibnja 1986.. Za njenog mandata je donesen Dugoročni program ekonomske stabilizacije. Jedina je žena u povijesti koja je bila premijerka jedne socijalističke zemlje. Umrla je 7. listopada 2010. u Zagrebu.

Izvori [uredi]