Mirjana Karanović

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Mirjana Karanović
Mirjana Karanović
Rođenje 28. siječnja 1957.
Portal o životopisima

Mirjana Karanović (Beograd, 28. siječnja 1957.) je srpska kazališna, televizijska i filmska glumica.

Životopis[uredi VE | uredi]

Karijera[uredi VE | uredi]

Diplomirala glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a prvi profesionalni angažman ostvarila je 1980. U kazalištu je ostvarila više od 70 uloga najšireg dijapazona u suvremenom i klasičnom repertoaru. Igrala u Jugoslovenskom dramskom pozorištu čiji je član bila od 1988. do 2001. godine. Prisutna je i na sceni Zvezdara teatra, Beogradskog dramskog pozorišta, Kamernog teatra 55 , Bitef teatra i HNK Rijeka. Od 1995. predaje glumu na Akademiji umjetnosti BK u Beogradu gdje je od 2009. i dekanica.

Na filmu je debitirala 1980. naslovnom ulogom u filmu Srđana Karanovića Petrijin venac. Svjetsku slavu stekla je ulogom majke u kultnom filmu Emira Kusturice Otac na službenom putu. Surađivala s najvećim redateljima Yu i srpskog filma (Goran Marković, Lordan Zafranović, Boro Drašković, Veljko Bulajić, Žika Pavlović, Goran Paskaljević, Branko Baletić...)

Često je svojim izborom uloga izazivala kontroverze. Tako je 2003. postala prva srpska glumica koja se pojavila u jednom hrvatskom filmu nakon Domovinskog rata. Riječ je o filmu Svjedoci Vinka Brešana gdje tumači udovicu hrvatskog branitelja zbog čega je cijeli film bio javno prozivan. Godine 2005. podiže još više prašine odigravši glavnu ulogu u filmu Grbavica bosanske redateljice Jasmile Žbanić. 2007. prihvaća ulogu u norveškom filmu Blodsband gdje tumači majku kosovskog Albanca, te je srpski mediji ponovno optužuju za antisrpski stav. Ovakav izbor uloga nije joj narušio karijeru, nego joj je donio veliku podršku kulturne javnosti u regiji. Ostali važniji filmovi u kojima je glumila uključuju: Marjuča ili smrt (1987.) Underground (1995.), Bure Baruta (1998.), Život je čudo (2004.), Das Fräulein (2006.) i Na putu (2010.).

Kao glumica aktivna je i na televiziji pa je tako široku popularnost stekla ulogom Radmile u gledanoj seriji Vratiće se rode.

U brojnim filmovima i predstavama ostvarila je uloge prepune energije i emocija koje se pamte, te je osvojila gotovo sve filmske i kazališne nagrade na ovim prostorima. Filmski kritičari nazivaju je najboljom balkanskom glumicom svih vremena, a s obzirom na opus prepun uloga snažnih, karakternih žena, često je uspoređuju s Meryl Streep. Bila je nominirana i za Europsku filmsku nagradu.

Istaknuta je i kao borac za ljudska prava pa je tako 2008. dobila nagradu Osvajanje slobode koja se dodjeljuje ženi koja se svojim djelovanjem zalaže za afirmaciju principa ljudskih prava, pravne države, demokracije i tolerancije u društvu, te 2010. nagrade Konstantin Obradović za unaprijeđenje kulture ljudskih prava.

Filmografija[uredi VE | uredi]

Filmske uloge u dugometražnim filmovima[uredi VE | uredi]

Značajnije kazališne uloge[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]