Miroslav Tuđman

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Miroslav Tuđman (Beograd, 25. svibnja 1946.), hrvatski znanstvenik i političar.

Životopis[uredi VE | uredi]

Miroslav Tuđman sin je prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i Ankice Tuđman (rođ. Žumbar) a rodio se u Beogradu 1946. godine, točno na obljetnicu vjenčanja svojih roditelja.[1] Ime Miroslav je dobio po hrvatskom romanopiscu Miroslavu Krleži kojeg je njegov otac u to doba obožavao.[1] U Beogradu je polazio i završio osnovnu školu a 1961. s obitelji seli iz Beograda u Zagreb.[2] Gimnaziju je pohađao i završio u Zagrebu (1961.-1965.). Godine 1968. bio je urednik Studentskog lista a potom je bio zamjenik urednika Tjednog lista omladine da bi 1971. godine bio i glavni urednik časopisa Pitanja.[2] Miroslav Tuđman završio je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1970. godine, studij filozofije i sociologije, magistrirao je 1975. godine na temi Spoznajno-logistički elementi činjenice i obavijesti i doktorirao 1985. godine iz područja informacijskih znanosti obranom disertacije Paradigma informacijske znanosti.

Radio je u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu (1972.1977.) te Zavodu za kulturu Hrvatske (1977.-1988.). Od 1988. godine šef je Katedre za dokumentalistiku na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2004. postavljen je za predstojnika Katedre za organizaciju znanja na istomu Odsjeku. Predaje teoriju informacijske znanosti, organizaciju znanja, izvještajne sustave i službe. Izabran je 1988. godine za docenta, 1991. godine za izvanrednog profesora a 1998. godine za redovitog profesora za znanstveno područje informacijskih znanosti.

Utemeljitelj je i prvi voditelj Zavoda za informacijske studije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1989.-1990.). Bio je prodekan Filozofskog fakulteta (1990.-1991.). Godine 2000. pokreće međunarodni časopis National Security and the Future, kojemu je glavni i odgovorni urednik.

Znanstvena djelatnost[uredi VE | uredi]

Autor je osam knjiga, urednik je petnaestak zbornika, objavio je preko 150 znanstvenih i stručnih radova u tuzemnim i inozemnim časopisima i zbornicima. Organizator je većeg broja znanstvenih i stručnih skupova iz područja informacijske znanosti i nacionalne sigurnosti. Aktivni je istraživač na području informacijskih znanosti te na području nacionalne sigurnosti i izvještajne djelatnosti. Održao je niz predavanja u SAD-u, Njemačkoj, Bugarskoj, Velikoj Britaniji, Češkoj i Mađarskoj.

Politička karijera[uredi VE | uredi]

Bio je član Savjeta Hrvatske socijaldemokratske stranke od 1991. godine, te jedan od njezinih utemeljitelja (1989.).

Godine 2000. ponovno se politički aktivirao zbog, kako je govorio, najave detuđmanizacije, odnosno dehrvatizacije Hrvatske i kriminalizacije Domovinskoga rata. Osniva Udrugu Hrvatski istinski preporod (UHIP). Na lokalnim izborima 2001. kao nositelj nezavisne liste za Skupštinu grada Zagreba osvaja 7,6% glasova i dobiva pet gradskih zastupnika.[2] Iste godine osniva stranku pod istim nazivom Hrvatski istinski preporod (HIP), te postaje njenim predsjednikom.[2] Godine 2002. nakon pobjede Ive Sanadera za predsjednika HDZ-a i raspuštanja niz županijskih i gradskih organizacija, troje zastupnika Ante Beljo, Đuro Njavro i Dario Vukić prelaze u HIP, te njegova stranka u četvrtom sazivu Hrvatskog sabora postaje parlamentarna stranka. Klubu se pridružuje i neovisna zastupnica Ljerka Mintas-Hodak. Na parlamentarnim izborima 2003. Miroslav Tuđman bio je nositelj liste 1. izborne jedinice, ali koalicija HIP/Hrvatski blok osvaja 1,7% glasova. Na izborima za Hrvatski sabor 2007. HIP nije istaknuo svoju kandidaturu.

Suosnivatelj je pokreta Hrvatski rast, 2010. godine, ali ga napušta i prilazi HDZ-u za izbore 2011. te biva izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru.

Nacionalna sigurnost[uredi VE | uredi]

Sudionik je Domovinskoga rata od 1991. Voditelj je Centra za strategijska istraživanja (1992.-1993.). Bio je zamjenik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost te utemeljitelj i ravnatelj Hrvatske izvještajne službe (HIS) u dva navrata 1993. do 1998. godine i 1999. do 2000. godine. Vodio je kolegije iz nacionalne sigurnost na Diplomatskoj akademiji, Ratnoj školi, te na Obavještajnoj akademiji.

Kandidatura za predsjednika Republike[uredi VE | uredi]

Važniji radovi i djela[uredi VE | uredi]

  • Struktura kulturne informacije, Zavod za kulturu Hrvatske, Zagreb, 1983.
  • Teorija informacijske znanosti, Informator, Zagreb, 1986., (2. izd. 1990.)
  • Obavijest i znanje, Zavod za informacijske studije, Zagreb, 1990.
  • Uvod u informacijsku znanost, Školska knjiga, Zagreb, 1992., (suautori: D. Boras, Z. Dovedan), (2. izd. 1993.)
  • Razuznavaneto, (grupa autora), Sofija, 2000.
  • Informacijska znanost i izvjesnice. // Informatologia. 35 (2002.), 4; 244-251.
  • Priča o Paddyju Ashdownu i Tuđmanovoj salveti, P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2003.
  • Krivi za zločin samoodređenja?, Udruga Sv. Jurja, Zagreb, 2003.
  • Prikazalište znanja. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2004.
  • Istina o Bosni i Herecegovini. Dokumenti 1991.–1995., Zagreb, 2005.
  • Zakon o veličini vokabulara teksta: Heapsov zakon i određivanje veličine vokabulara tekstova na hrvatskom jeziku. // Društvena istraživanja, 14 (2005.) 1-2. (suautori: Boras, Damir; Mikelić, Nives). U rukopisu.[4]
  • Vrijeme krivokletnika, Zagreb, 2006. (2. izd. 2006.).[5]
  • Informacijsko ratište i informacijska znanost, Zagreb, 2008.
  • Programiranje istine, Rasprava o preraspodjelama društvenih zaliha znanja, 2012.[6]

Odlikovanja, priznanja i nagrade[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 James J. Sadkovich, Tuđman, prva politička biografija, Večernji posebni proizvodi d.o.o., Zagreb, 2010., ISBN 978-953-7313-72-2, str. 58.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Tportal.hr: 2010 Predsjednički izbori: Miroslav Tuđman: Sin prvog hrvatskog predsjednika, pristupljeno 25. lipnja 2012.
  3. Slobodna Dalmacija: Miroslav Tuđman službeno potvrdio kandidaturu za predsjednika Republike, 23. ožujka 2009., pristupljeno 24. lipnja 2012.
  4. Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 177007, pristupljeno 24. lipnja 2012.
  5. Miroslav Tuđman. ffzg.unizg.hr. pristupljeno 5. rujna 2012
  6. Hrsvijet.net M.M.: Programiranje istine, nova knjiga Miroslava Tuđmana, 17. prosinca 2012.
  7. narodne-novine.nn.hr, pristupljeno 30. lipnja 2009.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]