Misterij
Misterije (grč. Μυστήρια) su naziv za tajne obrede u starim religijama, povezanih s kultom pojedinih božanstava i nastalih vjerojatno iz običaja inicijacije.[1] Takve misterije prakticirale su se u drevnom Egiptu, Grčkoj i Feniciji, a kasnije i u Rimu.
Sadržaj |
Grčke misterije [uredi]
Prema mitološkom vjerovanju, Orfej je utemeljio orfičke misterije, dok se na nekoj višoj razini smatra i utemeljiteljem Apolonovih misterija u Trakiji, Hekatinih na Egini i podzemnih Demetrinih u Sparti.
Okosnicu orfičkih misterija čini vjerovanje u zagrobni život, a u klasičnom se razdoblju širi na uvođenje posvećenih u tajne zagrobnog života obredima pripremajući za odvajanje psihe od smrtnog tijela i na putovanje duše u Hadovo carstvo. Pravednici će uživati na Otocima blaženih, dok će krivci s ovog svijeta biti na onom drugom strogo kažnjeni. Orfički su misteriji rano odlučili ponuditi ideal askeze i odbijali su prinošenje žrtava u krvi i duboko su vjerovali u natprirodnu moć glazbe. Ovakvi su misteriji, možemo ih uvjetno nazvati i rudimentarnim religijama, bili u oprečnosti s dionizijskim kultovima, upravo na način na koji se suprotstavljaju i Orfej i Dioniz odnosno u jednoj višoj sferi Apolon i Dioniz.
Vidi još [uredi]
Bilješke [uredi]
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 6.-7.
Literatura [uredi]
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XIV, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-7224-14-1
Nedovršeni članak Misterij koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.