Mixtec

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Teritorij Mišteka

Mixtec (Mixteca, Mixteco), jedan od najznačajnijih indijanskih naroda iz Oaxace, Guerrera i Pueble, Meksiko. Mišteki su vjerojatno još prije dolaska Tolteka (možda oko 700 ili u kasnom 7. stoljeću) na središnji plato, bili pod utjecajem visokociviliziranih Olmeka, te postali nositelji napredne planinske kulture. Negdje oko 900. Mišteki se šire prema jugu, u doline Oaxace, domovini naroda Zapoteca i zauzeli njihove gradove Monte Albán i Mitla. Između Mišteka i Zapoteka došlo je do ratova koji su potrajali sve do kraja 15. stoljeća, kada su se morali ujediniti u borbi protiv strašnog neprijatelja. Pojavili su se Asteci, veoma ekspanzivan narod koji je prinosio ljudske žrtve za svoje krvoločne bogove. Ovaj savez nije dugo potrajao jer su se Zapoteci priklonili Astecima, a dolaskom Španjolaca u ranom 16. stoljeću okrenuli su se i protiv Asteka i sklopili savez sa Cortesom. Mišteki su ostali voditi borbe sa Španjolcima sve dok ih nije pokorio Pedro de Alvarado.

Jezik[uredi VE | uredi]

Mišteki se služe sa velikim brojem jezika (danas sa 52) koji pripadaju porodici Mixtecan, a vodi se kao dio Velike porodice Oto-Manguean.

Kultura[uredi VE | uredi]

Kulturu Mišteka proučavali su Michael E. Smith, Kent Flannery, Joyce Marcus, John Monaghan i M. Romero Frizzi. Klasična kultura Mišteka trajala je od 300-800 i post-klasična od 800. do španjolskog osvajanja.

Ona poznaje veoma fine radove u kamenu, metalu, drvetu i kostima, i bojenu polikromnu lončariju, a iza njih je ostalo i nekoliko dokumenata pisanih mištečkim sistemom, za koji Mary Elizabeth Smith, koja je proučila mištečke kodekse, kaže da je logografski. Kodeksi Mišteka pisani su na kožama ili papiru od kore drveta. Mištečki kodeksi (u pl. códices) su: Codex Nuttall (ili Zouche-Nuttall), s 47 listova, koji se danas nalazi u 'Museum of Mankind' , British Museum, London; Codex Columbino ili Codex Alfonso Caso (s 24 listova), Codex Becker I (16) i Codex Becker II (4 lista), nalaze se u 'Museum für Volkerkunde' , Vienna; Codex Vindobonensis (ili Codex Vienna) s 52 lista u 'Oesterreichische Nationalbibliothek' , Beč; Codex Selden II (ili Selden Roll) u Bodleian Library, Oxford, Engleska; Codex Selden I 3135 A.2 sa 20 listova u Bodleian Library, Oxford, Engleska; Codex Bodley 2858 (23 lista) u Bodleian Library, Oxford, Engleska;

Suvremeni Mišteki prvenstveno su poljodjelci koji prakticiraju tehniku posijeci-i-spali, služeći se motikom, štapovima za kopanje ili plugom i volovima. Kukuruz, grah i tikve glavne su kulture na njihovim poljima. Uz poljodjelstvo bave se i lovom, ribolovom, stočarstvom, i sakupljanjem divljih plodova. Od vlakana palmi izrađuju razne rukotvorine koje kasnije prodaju. Tkalaštvo, lončarstvo i tkanje palminih vlakana čine glavne obrte. Odjeća je poglavito tradicionalna ili polu-tradicionalna, sastoji se od bijele pamučne košulje i hlača, slamnatog šešira i sandala za muškarce i suknje, duge tunike-huipil i rebozo-marame za žene. Žene uglavnom hodaju bose, a u obalnim područjima ponekad hodaju bez huipila, gole iznad struka.

Naselja Mišteka javljaju se u dva tipa, središnja sela koja mogu biti prazna, osim u vremenima fieste jer stanovnici žive po okolnim farmama i raspršena naselja u kojima obiteljske grupe žive rasijano po okolnom području. Mišteki su kršćani, ali vjeruju i u pred-kršćanske duhove i bogove, a u nekim krajevima obožavaju i kamene idole koji predstavljaju kišnog boga. Brda, pećine, potoci, izvori i močvare također su smatrani svetima.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • A. K. Romney, The Mixtecans of Juxtlahuaca, Mexico (1966); R. Wauchope, ed., Handbook of Middle American Indians, Vol. VII: Ethnology (ed. by E. Z. Vogt, 1969).
  • Monaghan, John. 2001. Mixtec history, culture and religion. In Archaeology of Ancient Mexico and Central America. Susan Toby Evans and David L. Webster, eds. Garland, NYC.
  • Sousa, Lisa and Kevin Terraciano 2003 The 'original conquest' of Oaxaca: Nahua and Mextec accounts of the Spanish conquest. Ethnohistory 50(2):349-400.
  • van Doesburg, Bas 2001 The Codex Porfirio Diaz and the map of Tutepetongo: The curious relationship between pictography and glosses in Oaxacan screenfolds. Ethnohistory 48(3):403-432.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]