Mjesečeva mora

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Mjesečeva mora su ogromne tamne ravnice na Mjesecu koje su ranim astronomima izgledale kao vodene mase, pa su ih nazivali "morima". Tamnije su od ostatka površine zbog tamnih bazaltnih stijena, ostataka davnih izlijevanja vulkanske lave. Na strani Mjeseca okrenutoj prema Zemlji prekrivaju 16% površine. Nisu jednoliko raspoređena po globusu. Osim najvećeg morskog prostranstva, Oceana oluja, sva ostala mora su kružnoga oblika ili dijelovi kruga. Najveće kružno more je More kiša. [1]

Kartografiranjem mora i ostalih reljefnih oblika na površini Mjeseca bavi se selenografija.


Mjesečeva mora
Latinski naziv Hrvatski naziv Širina Dužina Promjer (km)
Mare Anguis More zmija 22,6° N 67,7° E 150
Mare Australe Južno more 38,9° S 93,0° E 603
Mare Cognitum More znanja 10,0° S 23,1° W 376
Mare Crisium More kriza 17,0° N 59,1° E 418
Mare Fecunditatis More plodnosti 7,8° S 51,3° E 909
Mare Frigoris More hladnoće 56,0° N 1,4° E 1596
Mare Humboldtianum Humboldtovo more 56,8° N 81,5° E 273
Mare Humorum More vlage 24,4° S 38,6° W 389
Mare Imbrium More kiša 32,8° N 15,6° W 1123
Mare Marginis Rubno more 13,3° N 86,1° E 420
Mare Nectaris More nektara 15,2° S 35,5° E 333
Mare Nubium More oblaka 21,3° S 16,6° W 715
Mare Orientale Istočno more 19,4° S 92,8° W 327
Mare Serenitatis More vedrine 28,0° N 17,5° E 707
Mare Spumans More pjene 1,1° N 65,1° E 139
Mare Tranquillitatis More tišine 8,5° N 31,4° E 873
Mare Undarum More valova 6,8° N 68,4° E 243
Mare Vaporum More para 13,3° N 3,6° E 245
Oceanus Procellarum Ocean oluja 18,4° N 57,4° W 2568

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Vladis Vujnović, Astronomija 1, Zagreb 1989. str. 135-144 ISBN 86-03-99112-X


P space.png Nedovršeni članak Mjesečeva mora koji govori o astronomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.