Moždinski živci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je članak o živcima iz kralježnične moždine. Za živce iz mozga, pogledajte Moždani živci.

Moždinski živci (lat. nervi spinales) su živci koji povezuju kralježničnu moždinu s ostalim dijelovima tijela. Moždinski živac nastaje spajanjem prednjih i stražnjih korijenova koji izlaze sa svake strane moždine (znači ukupno 4 korijena, 2 prednja i 2 stražnja po određenom segmentu moždine čine 2 živca, jedan s lijeve i jedan s desne strane).

Razlikujemo 31 par moždinskih živaca koji prolaze kroz intervertrebralne otvore kralježničnog kanala. Živce dijelimo prema segmentima iz kojih izlaze, pa tako razlikujemo osam vratnih, dvanaest prsnih, pet slabinskih, pet križnih i jedan (ili ponekad dva) trtični par.

Označavanje[uredi VE | uredi]

Postoji 31 moždinski živac :

Prvih sedam vratnih živaca izlaze iz kralježničnog kanala iznad svojih odgovarajućih vratnih kralješaka, dok C8 izlazi ispod sedmog vratnog kralješka. Svi ostali moždinski živci izlaze ispod svojih odgovarajućih kralješaka.

Nastanak i grananje moždinskog živca[uredi VE | uredi]

Shema moždinskog živca

Živac nastaje spajanjem prednjeg i stražnjeg korijena koji izlaze iz prednjeg i stražnjeg dijela kralježnične moždine. Po dva korijena (prednji i stražnji) nalaze se na lijevoj i na desnoj strani moždine. Nakon što su korijenovi formirali moždinski živac on se dijeli na dvije glave grane. Od živca se odvajaju još i dvije manje grane. Glavne grane su stražnja grana (ramus dorsalis) i prednja grana (ramus ventralis). Jedna od dviju manjih grana (ramus communicans) spaja moždani živac sa simpatičkim lancem (ramus communicans), dok se druga kroz intervertrebalni otvor vraća u kralježnični kanal (ramus meningeus).

Korijenovi[uredi VE | uredi]

Kralježnična moždina sastoji se od sive tvari koja je okružena bijelom tvari. Iz te sive tvari izlaze dva stražnja i dva prednja korijena, svaki s jedne strane. Stražnji korijenovi sadrže osjetna živčana vlakna (vlakna koje dovode osjet iz pojedinih dijelova tijela), a prednji korijenovi motorna živčana vlakna (vlakna koja provode signale iz mozga za aktivaciju pojedinih mišića).

Grane[uredi VE | uredi]

  • stražnja grana (ramus dorsalis) dovodi motorne impulse mišićima stražnjeg dijela tijela i osjetno inervira stražnji dio tijela. Stražnja grana se razgrana na medijalnu i lateralnu.
  • prednja grana (ramus ventralis) dodvodi motorne impules i osjetno inervira prednji dio tijela
  • meningealna grana (ramus meningeus) vraća se u kralježnični kanal
  • ramus communicans (albus et girseus) - dvije su grane koje omogućuju komunikaciju moždinskog živca s simpatičkim ganglijima iznad i ispod živca.

Živčani spletovi[uredi VE | uredi]

Živčani spletovi nastaju iz prednjih grana određenih moždinskih živaca. Od spletova odlaze mješoviti (osjetni i motorni) živci koji inerviraju udove. U tijelu razlikujemo nekoliko spletova:

Esculaap4.svg     Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!