Mohorovičićev diskontinuitet

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet
Stijene ordovicijske starosti iz Mohorovičićevog diskontinuiteta danas na površini u nacionalnom parku Gros Morne, Newfoundland, Kanada

Mohorovičićev diskontinuitet, obično zvan Moho, granica je između Zemljine kore i plašta. Moho sloj odvaja i oceansku i kontinentalnu koru od gornjeg dijela plašta. Većinom se nalazi potpuno u litosferi; samo kod oceanskih hrbata određuje granicu litosfere i astenosfere. Mohorovičićev diskontinuitet je 1910. otkrio Andrija Mohorovičić, hrvatski seizmolog, kada je u Pokuplju promatrao iznenadno povećanje u brzini valova potresa (posebno P-valova).[1]

Moho sloj nalazi se prosječno 7 km ispod dna oceana i 30 do 50 km ispod tipične kontinentalne kore.

Tijekom kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih priložen je zahtjev da se izbuši rupa kroz dno oceana do te granice. Ali taj pothvat, imenovan Project Mohole, nikad nije dosegao dovoljnu potporu i bio je odbijen; otkazao ga je Kongres SAD-a 1967. godine. Sovjetski Savez je, s druge strane, na Kola institutu izbušio bušotinu duboku 12.260 metara (bušenje je trajalo 15 godina), dosad najdublju rupu, prije no što je taj pokušaj napušten.[2]

Doseći diskontinuitet ostaje važan znanstveni cilj. Nedavni zahtjev želi da posebna kapsula grijana radiogenskom toplinom istraži Zemljinu unutrašnjost oko Moho sloja i u gornjem plaštu.[3] Japanski projekt Chikyu Hakken ("Otkrivanje Zemlje"), također želi istražiti taj dio Zemlje.[nedostaje izvor]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Reference[uredi VE | uredi]

Bibliografija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Festival znanosti 2010.
  2. Kako su Sovjeti izbušili najdublju rupu na svijetu. Wired (25.8.2008.). Preuzeto 26.8.2008.
  3. Ozhovan, M., F. Gibb, P. Poluektov i E. Emets (Kolovoz 2005). "Istraživanje unutrašnjih slojeva Zemlje kapsulama". Atomic Energy 99 (2): 556–562.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]