Moldavci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Moldavci
(Moldoveni)
Ukupno pripadnika
3,2 - 3,5
Značajna područja naseljavanja
Flag of Moldova.svg Moldavija 2.741.849 (2004.) (bez Transnistrie) [1]
Flag of Ukraine.svg Ukrajina 258.619 [2]
Zastava Ruske Federacije.svg Ruska Federacija 172.330 [3]
Flag of Italy.svg Italija 55.803 [4]
Flag of Kazakhstan.svg Kazahstan 19.458
Flag of Portugal.svg Portugal 12.632 [5]
Flag of Spain.svg Španjolska 10.434
Flag of Belarus.svg Bjelorusija 4.300 [6]
Flag of Kyrgyzstan.svg Kirgistan 778 [7]
Flag of Lithuania.svg Litva 704 [8]
Flag of Estonia.svg Estonija 645 [9]
Flag of Tajikistan.svg Tadžikistan 300
Jezik
rumunjski, moldovski
Vjera
Pravoslavci (većina)
Povezane etničke grupe
Rumunji

Moldavci (u vlastitom jeziku Moldoveni) /naziv dolazi možda od njemačkog Mulde, u značenju duboke riječne doline s visokom obalom/, romanski narod srodan Rumunjima, naseljen u Moldovi (2,719,000) i drugim susjednm zemljama, u Ukrajini (294,000) i Rusiji (169,000). U rumunjskom dijelu Moldavije ima ih oko 22,000.

Povijest nastanka i Jezik[uredi VE | uredi]

Sami sebe Moldavci nazivaju Moldoveni a njihova povijest nastanka povezana je uz povijest nastanka Vlaha i Rumunja, odnosno potomci su romaniziranih Dačana. Do 1812. kneževina Moldavija prostirala se između Istočnih Karpata, Sireta, Dunava, Crnog mora i Dnjestra. Moldovski jezik, kako se nazivao ovaj romaski jezik što se govorio na području Besarabije i Tiraspolskog kraja, svog pretka ima u latinskom, a moldovskim ili moldovlaškim nazivan je sve do ujedinjenja s Vlaškom, nakon čega je u upotrebi rumunjski jezik. Sovjetski lingvisti od 1950.-tih inzistiraju na moldovskom kao posebnom jeziku, ali vlasti u republici Moldovi donose 1989. odluku po kojoj službenim jezikom proglašavaju rumunjski, što je i proglašeno raspadom SSSR-a 1991. Pritiskom ZND-a ipak je 1994. moldovski jezik postaja službeni jezik Moldove.


Običaji Moldavaca[uredi VE | uredi]

Moldavija se prostire na ravnici u kojoj se brdovitog područja nalazi tek nešto na sjeveru i središnjem dijelu zemlju, a svega 9% je pod šumama [10]. Većina Moldavaca, ona ruralna bavi se poljodjelstvom i stočarstvom. Kukuruz i duhan veoma su važne kulture. Od kukuruza se priprema i najvažnije moldavsko jelo mamaliga koje se poslužuje sa sirom, vrhnjem ili mlijekom. Glavna jela pripremaju se od različitog povrća, i pripremaju s mesom, kao što je pileće, guščje, pačje, svinjetinu ili janjetinu. na selu vlada i običaj da po pravu najmčađeg rođenog (postremogenitura), najmlađi sin nasljeđuje kuću svojih roditelja.

Moldavci su pravoslavci, koji su prethodno pripadali rumunjskoj a danas ruskoj ortodoksnoj crkvi. Ne-moldavsko stanovništvo pripada drugim religijama (judaizam) ili sektama kao što su molokani (Молока́не) koji su se 1550.-tih odvojili od ruske ortodoksne crkve.

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]