Moldavci
| Moldavci (Moldoveni) |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ukupno pripadnika | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| 3,2 - 3,5 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| Značajna područja naseljavanja | |||||||||||||||||||||||||||||||||
 Moldova 2.741.849 (2004.) (bez Transnistrie) [1] |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||
| Jezik | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| rumunjski, moldovski | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| Vjera | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| Pravoslavci (većina) |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
| Povezane etničke grupe | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| Rumunji |
Moldavci (u vlastitom jeziku Moldoveni) /naziv dolazi možda od njemačkog Mulde, u značenju duboke riječne doline sa visokom obalom/, romanski narod srodan Rumunjima, naseljen u Moldovi (2,719,000) i drugim susjednm zemljama, u Ukrajini (294,000) i Rusiji (169,000). U rumunjskom dijelu Moldavije ima ih oko 22,000.
Sadržaj |
Povijest nastanka i Jezik [uredi]
Sami sebe Moldavci nazivaju Moldoveni a njihova povijest nastanka povezana je uz povijest nastanka Vlaha i Rumunja, odnosno potomci su romaniziranih Dačana. Do 1812. kneževina Moldavija prostirala se između Istočnih Karpata, Sireta, Dunava, Crnog mora i Dnjestra. Moldovski jezik, kako se nazivao ovaj romaski jezik što se govorio na području Besarabije i Tiraspolskog kraja, svog pretka ima u latinskom, a moldovskim ili moldovlaškim nazivan je sve do ujedinjenja sa Vlaškom, nakon čega je u upotrebi rumunjski jezik. Sovjetski lingvisti od 1950.-tih inzistiraju na moldovskom kao posebnom jeziku, ali vlasti u republici Moldovi donose 1989. odluku po kojoj službenim jezikom proglašavaju rumunjski, što je i proglašeno raspadom SSSR-a 1991. Pritiskom ZND-a ipak je 1994. moldovski jezik postaja službeni jezik Moldove.
Običaji Moldavaca [uredi]
Moldavija se prostire na ravnici u kojoj se brdovitog područja nalazi tek nešto na sjeveru i središnjem dijelu zemlju, a svega 9% je pod šumama [10]. Većina Moldavaca, ona ruralna bavi se poljodjelstvom i stočarstvom. Kukuruz i duhan veoma su važne kulture. Od kukuruza se priprema i najvažnije moldavsko jelo mamaliga koje se poslužuje sa sirom, vrhnjem ili mlijekom. Glavna jela pripremaju se od različitog povrća, i pripremaju sa mesom, kao što je pileće, guščje, pačje, svinjetinu ili janjetinu. na selu vlada i običaj da po pravu najmčađeg rođenog (postremogenitura), najmlađi sin nasljeđuje kuću svojih roditelja.
Moldavci su pravoslavci, koji su prethodno pripadali rumunjskoj a danas ruskoj ortodoksnoj crkvi. Ne-moldavsko stanovništvo pripada drugim religijama (judaizam) ili sektama kao što su molokani (Молока́не) koji su se 1550.-tih odvojili od ruske ortodoksne crkve.
Galerija [uredi]
-
Moldavski lončari
-
Moldavski pastir
-
Sjenokoše
Izvori [uredi]
- ↑ 2004 census results
- ↑ census 2001
- ↑ census 2002
- ↑ "Foreign citizens. Resident Population" (2006) at the Istituto nazionale di statistica
- ↑ A Imigração em Portugal,Comunidades lusófonas, Países do Leste da Europa
- ↑ [1]
- ↑ [2]
- ↑ [3]
- ↑ [4]
- ↑ Culture of Moldova
