Molunat (Konavle)
| Molunat | |
|---|---|
 Molunat | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/grad | Konavle |
| Najbliži veći grad | Dubrovnik |
| Površina[1] | 5,7 km2 |
| Visina | 10 mnm |
| Koordinate | 42°27′13″N 18°26′03″E / 42.45373°N 18.43409°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 234 |
| – gustoća | 41 st./km2 |
| Poštanski broj | 20219 Molunat |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
  Molunat Molunat na zemljovidu Hrvatske | |
Molunat je naselje smješteno na krajnjem jugu Dalmacije i Hrvatske, u općini Konavle.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Molunat je smješten na krajnjem jugu Hrvatske, 20 kilometara jugoistočno od Cavtata u uvali istoimenog poluotočića.
Naziv[uredi | uredi kôd]
Naziv Molunat mjesto je dobilo po istoimenom poluotoku, koji je dobio ime po grčkoj riječi molos koja znači luka ili uvala.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Molunat je osnovan kao zbijeg u 15. stoljeću, a bio je sklonište za oboljele od kuge i karantena za brodove koji su dolazili iz okuženih luka. U selu ima neistraženih ostataka rimske arhitekture, a poluotočić je s kopnene strane zaštićen zidom koji su gradili Dubrovčani od 1468. – 1471. godine kako bi u slučaju opasnosti imali gdje skloniti obitelji. Unutarnja površina isparcelizirana je i razdijeljena na zemljišta za kuće stanovnika ili povremenih branitelja 1471. U uvali Veliki Molunat 1958. pronađeni su ostatci broda, oružja i raznih drugih predmeta. Danas se nalaze u dubrovačkom Pomorskom muzeju. Vjerojatno je to bio ruski brod potopljen pri povlačenju pred francuskom flotom 1803.
Ovo rubno područje Dubrovačke Republike često je bilo metom napada gusara. Još uvijek u narodu postoji priča po kojoj su gusari oteli četiri djevojke iz obitelji Kise, Ljubenka i Memeda dok su prale rublje u lokvi blizu sela. Za tri se nikad ništa nije saznalo, dok se četvrta javljala i bogato pomagala obitelj.
Tijekom Domovinskog rata Molunat je okupirala JNA i četničke postrojbe te je mjesto skoro u potpunosti bilo uništeno, popljačkano i popaljeno.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Gospodarstvo u Moluntu se zasniva na turizmu, ugostiteljstvu i ribarstvu. U mjestu se nalazi nekoliko malih pješčanih plaža.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
U Moluntu prema popisu stanovnika iz 2011. godine živi 212 stanovnika uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovijesti.[3]
| broj stanovnika | 38 | 43 | 52 | 109 | 104 | 87 | 103 | 149 | 199 | 217 | 212 | 234 | |||||
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Literatura[uredi | uredi kôd]
- 1. Cvjetković, A: Dubrovačkim ulicama, Dubrovnik, 1999.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ DZS - Popis stanovništva 2011. godine
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||
