Monoštor
|
|
|
|---|---|
 |
|
| Koordinate: 45°47′N 18°56′E / 45.783°N 18.933°EKoordinate: 45°47′N 18°56′E / 45.783°N 18.933°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Zapadnobački okrug |
| Općina | Sombor |
| Površina | |
| - Ukupna | 94.4 km² |
| Visina | 86 m |
| Stanovništvo (2002.) | |
| - Grad | 3.920 |
| - Gustoća | 42 stan./km² |
| Poštanski broj | 25272 |
| Pozivni broj | 025 |
| Registarska oznaka | SO |
| Zemljovid | |
.png)  Monoštor
|
|
Monoštor [1][2](srpski:Бачки Моноштор, mađ. Monostorszeg) je selo u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji.
Sadržaj |
Zemljopisni položaj [uredi]
Nalazi se na 45°48' sjeverne zemljopisne širine i 18°56' istočne zemljopisne dužine.
Upravna organizacija [uredi]
Nalazi se u zapadnobačkom okrugu, u općini Sombor.
Povijest [uredi]
Prvi stanovnici ovog sela su bili katolički Hrvati, koji su ovdje našli utočište, napuštajući zavičaje u Slavoniji i Bosni, bježeći pred nadirućim Turskim Carstvom. Mjesto gdje su napravili naselje je bila blizu starog grada i tvrđave imena Bodrog, koja je postojala u tom kraju za vrijeme Kraljevine Ugarske.
1717. su stanovnici sela iskoristili preostali materijal iz zidina Bodroga za sagraditi katoličku crkvu.
Noviji doseljenici su se naselili na drugom položaju, kilometar dalje od izvornog sela, jer je ovo područje bilo izloženo poplavama rijeke Dunava, pa su stoga 1752. crkva i cijelo staro selo preseljeni na novu lokaciju.
Monoštor je bio jednim od mjesta somborskog kraja gdje je Radićev HSS imao svoje pristaše.[3]
Stanovništvo [uredi]
Danas u Monoštoru živi 3920 stanovnika, prema popisu 2002.. Većinu čine Hrvati (mahom Šokci). Monoštor je najveće šokačko selo u Bačkoj [4].
Narodnosni sastav 2002.:
- Hrvati = 2043 (52,12%)
- "Jugoslaveni" = 570 (14,54%)
- Srbi = 371 (9,46%)
- Mađari = 211 (5,38%)
- Rumunji = 179 (4,57%)
- Romi = 100 (2,55%)
- ostali.
Povijesna naseljenost [uredi]
- 1961.: 4560
- 1971.: 4590
- 1981.: 4432
- 1991.: 4205
- 2002.: 3920
Hrvati u Monoštoru [uredi]
Monoštor danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 4 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.
U Monoštoru djeluje KUD Hrvata "Bodrog".
2004. je Monoštor dobio nagradu "Najselo" Hrvatske matice iseljenika [5]
U Monoštru se tradicionalno 13. listopada svake godine svečano slavi "Zavitni dan". Utemeljen je za župnikovanja Matiše Zvekanovića. Povod utemeljenju su bile prijeteće ratne okolnosti 1944.: bilo je izgledno da će partizansko–rusko topništvo sravniti Monoštor. Ipak, seljani nisu izbjegli, nego su svi se okupili u crkvi sv. Petra i Pavla. Župnik je zaiskao od Boga i Gospe pomoć za selo nad koje se imalo sručiti veliko zlo. I župnik i seljani su molili Boga i Gospu da ih poštedi velikog zla. Molba im je bila uslišena: generali su promijenili nakanu, partizansko-ruske snage nisu sravnile selo, a u zahvalnost su se Monoštorci zavjetovali da će svake godine 13. listopada točno u podne svetom Misom zahvaljivati Bogu i Gospi za spasenje. Od tada se u Monoštoru ne radi toga dana, a seljani se u župnoj crkvi okupljaju na misnom slavlju. [6].
Seosku proslavu organizira Kulturno-umjetničko društvo Hrvata Bodrog.[7]
Od 2006. se u Monoštoru održava festival marijanskog pučkog pjevanja[8], oblika pučkog pjevanja pri crkvi i raznim prigodama koje se od davnina njeguje u Monoštoru.
Poznate osobe [uredi]
- Marija Šeremešić, hrv. pučka spisateljica, redateljica i kulturna djelatnica
- Josip Pašić, hrvatski književnik, katolički svećenik
- Stjepan Jozić, hrvatski slikar
Šport [uredi]
Športska društva i klubovi koji ovdje djeluju su:[9]
- nogomet: Dunav
- karate: Nidan
Izvori [uredi]
- ↑ Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije Hrvatski nazivi naseljenih mjesta.
Odluku o utvrđivanju tradicionalnih naziva naseljenih mjesta na hrvatskom jeziku donio je Izvršni odbor HNV-a na sjednici 4. studenoga 2009., a objavljena je u Službenom listu APV br. 3/10 od 23. ožujka 2010. godine. - ↑ Radio Subotica Tradicijski nazivi naselja vraćaju mještanima osjećaj sigurnosti, 20. studenog 2009., pristupljeno 23. studenog 2009.
- ↑ Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 83, ISBN 86-03-99816-7
- ↑ Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 43
- ↑ Radio Subotica U povodu priznanja «Najselo» slankamenski Hrvati kažu da više ne strahuju, 3. prosinca 2007.
- ↑ Zvonik, br. 156/2007. Zavit za sva vrimena
- ↑ CroGlas/CroVoice Zavjetni dan u Bačkom Monoštoru
- ↑ Radio Subotica IV. festival marijanskog pučkog pjevanja u Bačkom Monoštoru, 4. srpnja 2009.
- ↑ SOinfo
- Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
- Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
- Ante Sekulić: Rječnik govora bačkih Hrvata, IHJJ, Zagreb, 2005.
Vanjske poveznice [uredi]
- Monoštor na fallingrain.com
- www.soinfo.org
- www.backimonostor.com
|
|||||
