Monte Albán

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Povijesno središte Oaxace i arheološki lokalitet Monte Albán

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Povijesno središte Oaxace i arheološki lokalitet Monte Albán
Flag of Mexico.svg Meksiko


Monte Albán na karti Meksiko
Monte Albán
Monte Albán
Lokacija Monte Albána u Meksiku
Godina uvrštenja: 1987. (11. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iii, iv
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

Monte Albán (šp. za "bijela planina" ili la Montana Sagrada, tj. "sveta planina"; zapotečki: Danipaguache) je pretkolumbovski grad u Meksiku koji je bio prijestolnica zapotečke civilizacije od 500. pr. Kr.-800. godine. Smješten je na vrhu 400 metara visokog brijega s kojeg se pruža pogled na dolinu i 9 km udaljen grad Oaxaca. Osnovali su ga Olmeci oko 700. pr. Kr. ili najkasnije 500. pr. Kr.

Panorama Monte Albana sa sjeverne platforme
Magnify-clip.png
Panorama Monte Albana sa sjeverne platforme

Monte Albán je, zajedno s povijesnim središtem Oaxace, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1987. godine[1] kao "grad koji je doslovno isklesan u stijenama; te koji je preko 1.500 godina bio simbol svete topografije za više naroda koji su ga nastanjivali jedan za drugim: Olmeci, Zapoteci i Mixteci".

Plan Monte Albána

Povijest[uredi VE | uredi]

Monte Albán je cvjetao više od jednog milenija, od 500. pr. Kr. sve do 700. god. Grad je bio na vrhuncu oko 500. godine kada je imao više od 30.000 stanovnika. Ovaj je grad bio jedan od prvih pretkolumbovskih naselja koji je imao osobine pravoga grada, a odlikovao se gustom naseljenošću i strogim urbanizmom. Najviše građevina gradi se u kasnom klasičnom periodu, odnosno u vrijeme dolaska Zapoteca koji ga naseljavaju oko 500. pr. Kr. i doživljava procvat sve do 900. godine. Zapotečki utjecaj se najviše osjeća na 140 kamenih ploča s natpisima sa spomenika Los Danzantes, koje su kasnije korištene na drugim građevinama.

Poslije 900. god. grad je počeo propadati iz još nepoznatih razloga. U dolini Oaxaca se oko 800. javlja novo pleme, Mixteci, što dovodi do konflikata sa Zapotecima. Ovo bi mogao biti uzrok što Zapoteci napuštaju grad, a Mixteci počinju koristiti neke njihove grobnice za pokop svojih vladara. Zapoteci su ga postupno, između 800. i 900., te u potpunosti do 1200. god., napustili i otišli u Mitlu. Grad je bio gotovo u potpunosti napušten u vrijeme dolaska Španjolaca u 16. stoljeću.

Nalazište[uredi VE | uredi]

Ostaci Monte Albána
Monumentalno stubište između platformi

Nalaziste se prostire na 22 hektara, na 1.940 m nadmorske visine, te uključuje središnji trg, dva glavna trga na sjeveru i jugu, piramide, palače, hramove, podzemne prolaze, grobnice, opservatorij i igralište za igru s loptom.

Najdojmljiviji dio ovog ceremonijalnog kompleksa je 300 m duga ulica-trg koja se pruđa od sjevera prema jugu s platformama na oba kraja, a koja je izgrađena tijekom II. razdoblja (300. pr. Kr.-100.) i nadograđivana poslije. U to vrijeme je razvijen sustav brana i kanala, vještačkih humaka i piramida.

Te su građevine okružene stotinama terasa na donjim padinama. Jedna rana građevina, tzv. "Hram plesača", sadrži bareljefe koji su poznati pod nazivom "plesači". Iako se tako nazivaju ovi reljefi ne prikazuju plesače već ratne zarobljenike koji su žrtvovani, te umiru u strašnim mukama.

Bogate grobnice su obojane freskama, a spadaju među najelegantnije i najelitnije u zapadnoj polutki, što ukazuje na moć i bogatstvo kulture Zapoteka. Mixtečke vladarske grobnice, građene do 14. stoljeća, su najdojmljivije. Grobnica br. 7., koja je istražena 1932. godine, je postala slavna kada je u njoj pronađeno više od 500 predmeta koji su tada prozvani "Bagom Monte Albana", a koji su sada u Državnom muzeju u Oaxaci.

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Monte Albán
  1. Povijesno središte Oaxace i arheološki lokalitet Monte Alban na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 29. studenog 2011.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]