Moslavina

Moslavina (mađarski: Monoszló) je mikroregija središnje Hrvatske. Ime potječe iz vremena Hrvatskog Kraljevstva, odnosno gorja Mons Claudius, danas poznatog kao Moslavačka gora. Nalazi se na prijelazu iz središnje Hrvatske u Slavoniju.

Najveće mjesto, prometno, gospodarsko i trgovačko središte je grad Kutina. Važnija središta Moslavine još su i gradovi, Čazma, Garešnica, Popovača i Ivanić-Grad u zapadnoj Moslavini. Na području Moslavine nalaze se znatni izvori nafte i plina, dio parka prirode Lonjsko polje. Jaki obrtnički centri, dva gospodarska diva "Petrokemija" (tvornica gnojiva, koja ima oko 3500 zaposlenika) i "SELK" (elektronička industrija, koja ima oko 1500 zaposlenika) nalaze se u gradu Kutini. U Garešnici se nalazi i poznata Ciglana "FINAG" kao i tvornica rublja "Modea Nova". Moslavina ima ponajviše razvijeno voćarstvo, te vinogradarstvo, poljoprivredu, špediciju i povezana je s ostatkom zemlje i Europom autocestom A3 i glavnim željezničkim pravcem, koji spaja srednju Europu s Bliskim istokom.

U Voloderu je sjedište bivše Televizije Moslavina, kasnije poznatom kao NeT, a danas kao najvećom regionalnom televizijom Mreža TV.

Teritorijalni ustroj[uredi | uredi kôd]

Moslavina je kao regija teritorijalno-političkim ustrojem Republike Hrvatske podjeljena između Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije. Unatoč podjeli Moslavina ima identitet zasnovan na zajedničkoj povijesti, običajima, kulturi i okosnici gospodarskih djelatnosti koji je zemljopisno određen Moslavačkom gorom, pripadajućim rijekama i Lonjskim poljem.

Sljedeće općine i gradovi smatraju se dijelom Moslavine:^[1]

Zagrebačka županija
- Ivanić grad
- Kloštar Ivanić
- Križ
- Dubrava
Bjelovarsko-bilogorska županija
- Čazma
- Garešnica
- Hercegovac
- Velika Trnovitica
- Ivanska
- Berek
Sisačko-moslavačka županija
- Velika Ludina
- Popovača
- Kutina
- Lipovljani

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Na prostoru Moslavine prema popisu stanovništva iz 2021. žive 84 204 stanovnika, što ukazuje na gusto naseljenu regiju. Nacionalni sastav je poprilično homogen s preko 90 % Hrvata i 10 % manjina (Srbi, Česi, Rusini, Mađari, Romi).