Mosor
Mosor je planina u Dalmaciji. Proteže se uz more, na potezu od Splita do Omiša.
Današnji naziv je, prema nekim tumačenjima, od fra. mons d'or = zlatna planina.
Najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m), a jedan od posjećenijih vrhova je Vickov stup (1325 m). Na vrhu Sveti Jure (1319 m) nalazi se istoimena rimokatolička kapelica.
Sadržaj |
[uredi] Klima
S obzirom na visinu od preko 1000 m Mosor ima planinsku klimu. [1]
[uredi] Biljni svijet
Biljni svijet Mosora dijeli se u nekoliko pojaseva. Na podnožju nalazimo mediteranske kulture i zimzelenu vegetaciju (zelenika, trslja, žuka, mirta, smrika, businj). Do visine 1000 m prostire se pojas bijeli graba, u kojem rastu i hrast medunac, crni jasen, maklen, rašeljka, smrdljika i drijen. Najviši je pojas bijeloga graba, koji seže do vrhova Mosora, a sadrži i bijeli jasen, tisu, gorski javor, mušmulicu, mokljavi likovac, planinski brijest. Biljni plast je kržljav, a u višim predjelima vide se tek ostaci šuma. Svojim mirisom goletima posebnu čar daju kadulja, smilje i pelin.
[uredi] Životinjski svijet
Životinjski svijet na Mosoru je raznolik. Nekoliko neočekivanih pronalazaka je nađeno na Mosoru, kao što su čovječja ribica (Proteus anguinus), koja je pronađena 1979. godine u Đuderinoj jami kod Dugopolja, te endemska mosorska gušterica (Lacerta mosorensis) koja živi na višim predjelima.
Brojne su zmije i gušteri kao oštroglava gušterica, pomorska gušterica, obični zelembać, zidna tarantela, smeđi blavor, siva gubavica, pepeljasti poskok, šarulja, ljuta crnokapica, obični modraš, pjegava crvenkapica, šara poljarica i bjelouška
Od relativno malog broja vodozemaca tu se mogu naći pjegavi daždevnjak,samo i uvijek blizu vode.[1] Od glodavaca tu se može naći: miš stjenar, šumski miš, puh i smeđasta rovka. [1]
Od divljači na Mosoru živi zec, jazavac, tvor, lisica, lasica, kuna, vuk, divlja svinja, muflon i divokoza.
Brojne su i ptičje vrste kao što su jarebica kamenjarka, fazan, galica čolica, gavran, sovoljuga buljina, sokol, jastreb, orao zmijar.
[uredi] Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Planinarski zemljovid, ISBN 953-95248-0-6