Mossi

Izvor: Wikipedija
Pripadnici etničke grupe Mossi
Pripadnici etničke grupe Mossi

Mossi (ili Mosse, jednina Moaaga) su etnička grupa zapadnosudanskih naroda iz skupine Gur iz Burkine Faso koji govore jezikom mòoré ili mossi.

Žive uglavnom u selima na području rijeka: Crvena Volta i Bijela Volta. Mossi su najveća etnička grupa u Burkini Faso, koja čine više od 40% stanovništva,[1] ili oko 6,2 milijuna ljudi. Drugih 60% stanovništva Burkine Faso sastoji se od više od 60 etničkih skupina, a uglavnom ih čine: Gurunsi, Senufo, Lobi, Bobo, i Fulani.[2] Mossi govore jezik, koji se zove Moore ili Mossi jezik.

Mossi potječu iz Burkine Faso, iako značajan broj živi u susjednim zemljama, kao što su: Benin, Obala Bjelokosti, Gana, Mali i Togo. Godine 1996., procijenjeni broj stanovnika Burkine Faso bio je 10,623.323. Pet do šest milijuna vjerojatno su Mossi, a još 1,2 milijuna pripadnika skupine Mossi žive u Obali Bjelokosti.

Budući da se povijest etničke grupe Mossi zadržala samo u obliku usmene predaje, nemoguće je precizno odrediti datume razdoblje prije dolaska bijelaca. Ipak povjesničari smatraju, da je početak njihove države u 15. stoljeću. Mossi su osvojili velike teritorije zahvaljujući uspješnom jahanju konja te su uspostavili prosperitetno kraljevstvo Mossi i čuvali mir u regiji prije dolaska bijelaca. Širenje Kraljevstva Mossi prestalo je u 19. stoljeću s početkom intenzivne kolonizacije od strane Francuza. Prije toga, Mossi su imali vjerovanje da "kada se prvo bijelo lice pojavi u zemlji, narod će umrijeti".

Vidi i:[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]