Murina žutošarka
| Murina žutošarka | |
|---|---|
 | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Svitkovci |
| Razred: | Actinopterygii |
| Red: | Anguilliformes |
| Porodica: | Muraenidae |
| Rod: | Muraena |
| Vrsta: | M. helena |
| Dvojno ime | |
| Muraena helena Linnaeus, 1758 | |
| Rasprostranjenost | |
 | |
| Baze podataka | |
Murina žutošarka (Muraena helena) je riba iz porodice murinki. Ima dugo jeguljasto tijelo, a obitava u vodama istočnog Jadrana i istočnog Mediterana. Njezin ugriz može biti opasan za ljude.
Izgled i karakteristike[uredi | uredi kôd]
Murina žutošarka ima izduženo tijelo, poput jegulja, a može doseći duljinu od 1,5 metara i težiti preko 15 kilograma. Njena boja varira od tamno sive do tamno smeđe boje s finim tamnim mrljama. Koža je vitka i bez ljuskica. Dorzalna peraja počinje iza glave i nastavlja do kaudalne peraje (spojene analnom perajom). Pektoralnih peraje nema, zubi su dugački i oštro-šiljasti (kao kod ostalih murina), usta su dugačka i robusna te sežu do iza škrga.
Ekologija[uredi | uredi kôd]
Murina žutošarka nastanjuje obalne vode istočnog Atlantskog oceana od Britanskog otočja do obale Senegala, vode Kanarskih otoka i Azore, te Sredozemno more. Preferira stjenovita dna i živi u dubinama od 5 do 80 metara. To je samotna i teritorijalna vrsta. Murina žutošarka veći dio dana provodi u šupljinama i rascjepima između stijena i aktivnija je noću. Lovi ribe, rakove i glavonošce, ali se hrani i mrtvim životinjama.
Slabo je poznato kako se razmnožava. Izbaci oko 60 000 jaja u otvoreno more, te se iz njih izlegu prozirni planktonski leptocefali.
Važnost za ljude[uredi | uredi kôd]
Ugriz murine žutošarke može biti opasan ponajviše zbog blago otrovne sluzi njezine kože. Može se jesti. Koža se može koristiti u kožarstvu.[1]
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Muraena helena |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Muraena helena |