Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Država	Republika Hrvatska
Vrsta ustanove:	javna ustanova
Osnovana:	1607.
Adresa:	Ul. Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb
Ravnateljica:	Dunja Seiter-Šverko, prof.
Internetska stranica:	www.nsk.hr
Društvene mreže:	Profil NSK na Facebooku Profil NSK na Twitteru Kanal NSK na Youtubeu Profil NSK na Pinterestu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) kao stožerna ustanova hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja javna je ustanova od nacionalnog značenja čiji je vlasnik i osnivač Republika Hrvatska. Knjižnica obavlja knjižnične i informacijske djelatnosti nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu te znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi izgradnje i razvoja knjižničnog sustava Republike Hrvatske.

Povijesni pregled

Mnogi su nadnevci u povijesti naše čuvarice pismenosti – Nacionalne i sveučilišne knjižnice – vrijedni spomena. Nekoliko ih je, pak, koji obvezuju biti izdvojeni uz atribut međašnih. Početak imovine današnje riznice znanja seže u godinu 1607. kada su se isusovci smjestili na Gradecu sa svojom rezidencijom i gimnazijom, od 1611. kolegijem.

Iz iste godine datiraju podatci o prvim upisanim knjigama, a poznato je da je već prije 1645. Knjižnica imala posebnu dvoranu, knjižničara te pravila o čuvanju i posuđivanju knjiga. Poveljom cara Leopolda I. iz 1669. Gimnazija sa studijem filozofije postiže akademski stupanj i dobiva naziv Academia Zagrabiensis.

Prvo je njezino mjesto stalnog boravka bilo u staroj zgradi napuštenoga dominikanskog samostana na današnjem Katarininu trgu 5. Ukinućem isusovačkog reda 1773., kolegij nastavlja privremenim radom do 1776. kada Knjižnica prelazi u sastav Kraljevske zagrebačke akademije znanosti (Regia Academia Zagrabiensis) kao visoke škole za pravo, filozofiju i teologiju. Godine 1777. biva obogaćena velikim oporučnim darom povijesnog sadržaja kanonika Adama Baltazara Krčelića koji u svojoj darovnici nalaže da knjige budu dostupne široj javnosti.

Nacionalno je značenje Knjižnica službeno počela stjecati odredbama o obveznom primjerku (1816. i 1837.). Antun Kukuljević pridijeva joj 1837. latinsko ime Nationalis Academica Bibliotheca, kojim ističe dvojnost njezinih zadaća (kao obrazovne i nacionalne knjižnice) koje do danas komplementarno razvija i ističe u svojem nazivu.

Godine 1816. stječe pravo besplatnog primjerka tiskovina iz tiskare Sveučilišta u Pešti, a od 1837. i iz cijele Hrvatske i Slavonije.

Utemeljenjem Sveučilišta Franje Josipa I., Akademijina knjižnica (Bibliotheca Regiae Academiae Zagrabiensis) 1874. prestaje djelovati te dobiva naziv Sveučilišna, čime joj se, kao sastavnom dijelu Sveučilišta, pojačava važnost i uloga u visokoškolskoj nastavi.

Godine 1913. Knjižnica ponovno mijenja smještaj. Iz zgrade današnjeg Rektorata s približno 110 000 svezaka knjižnične građe seli u impresivnu secesijsku zgradu, na Trg Marka Marulića 21, u prvu zgradu koja je podignuta samo za potrebe knjižnice. Knjižnica na Marulićevu trgu ubrzo je nadmašila svoje potrebe i postala pretijesnom za pohranu 2 500 000 svezaka – knjiga, časopisa, novina te posebno vrijednog fonda svojih zbiraka.

Od 1914. u prostorijama Sveučilišne knjižnice nalazi se i Metropolitana, bogata zbirka knjiga i dokumenata Kaptolske prvostolne crkve. Usprkos osiguranim prostorima u novoj zgradi, Metropolitana je zadržala staru lokaciju na Marulićevu trgu.

Izgradnja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice započela je, nakon višegodišnjih priprema, polaganjem kamena temeljca (akademici Andro Mohorovičić i Ivan Jurković) 5. svibnja 1988. Naš Panteon hrvatske knjige svečano je otvoren 28. svibnja 1995. u sklopu proslave pete obljetnice Dana državnosti Republike Hrvatske.

Podsjetimo da Nacionalna i sveučilišna knjižnica prikuplja te čuva pisano i tiskano kulturno dobro Hrvatske, oslanjajući se ponajprije na obvezni primjerak koji omogućuje pripremu hrvatske bibliografije. Nabavom knjižnične građe, čiji je autor Hrvat (neovisno o tome gdje je izašla i na kojem jeziku), te one napisane hrvatskim jezikom (bez obzira na mjesto izdavanja/tiskanja i nacionalnost autora), kao i inozemne literature o Hrvatskoj i Hrvatima nadograđuje svoju ulogu nacionalne knjižnice Hrvata.

Opća i posebne informacijske zbirke obogaćuju se najvrjednijim djelima svjetske literature, dok Knjižnica dio svoje sveučilišne uloge ispunjava nabavom inozemne znanstvene i stručne literature, uvažavajući potrebe svih sveučilišta u Hrvatskoj.

Usluge

Aula Nacionalne i sveučilišne knjižnice

• posudba
• informacijske usluge - usluga Pitajte knjižničara, bibliografsko-referalne i kataložne usluge, tematska pretraživanja, usluga znanstvene indeksiranost i citiranosti
• međuknjižnična posudba
• nacionalna bibliografska baza podataka
• informatičko-tehnološke usluge - reprografske usluge, mikrofilmiranje, digitalizaciju te iznajmljivanje računalne opreme
• izložbe
• izobrazba korisnika
• iznajmljivanje prostora

Knjižnica u brojkama

• Fond Knjižnice približno 3 milijuna svezaka.
• Zatvoreno spremište – pokretni regali 110 000 metara.
• Čitaonice sa slobodnim pristupom – police 12 900 metara.
• Nabava – Obvezni primjerak – 18 194 omeđenih publikacija, 3625 naslova serijskih publikacija.
• Strane serijske publikacije 1030 naslova, 4865 svezaka strane knjige, 11 430 jedinica posebne građe, 7281 jedinica neknjižne građe, 986 jedinica elektroničke građe.
• Neto prostor Knjižnice 36 478 metara kvadratnih.
• Bruto prostor Knjižnice 44 432 metara kvadratnih.
• 1100 mjesta, dodatno 64 mjesta u čitaonicama zbirki posebne građe, dodatno 8 mjesta za slušanje, 7 pojedinačnih soba za studijski rad i 2 sobe za grupni rad.
• 10 odjeljaka za studijski rad.
• 100 mjesta u dvoranama za seminare.
• 150 mjesta u čitaonici za večernji rad (21 – 24 sata).
• Upisanih korisnika 19 360 (2011.).
• Posjeta Knjižnici 357 291 (2011.).
• Broj korisnika usluge noćnog rada 22 445 (2011.).
• Virtualni posjeti 718 850 (2011.).

Zadaće Knjižnice

Važnije zadaće Knjižnice su:

1. izgradnja i organizacija hrvatske nacionalne zbirke knjižnične grade i usklađivanje nabave inozemne znanstvene literature na nacionalnoj razini i na razini Sveučilišta u Zagrebu,

2. očuvanje i obnova knjižnične grade u sklopu međunarodnog programa Preservation and Conservation (PAC),

3. promicanje hrvatskih tiskanih i elektroničkih publikacija,

4. bibliografska i informacijska djelatnost u sklopu međunarodnih programa,

5. izgradnja i organizacija Knjižnice kao središta knjižničnog sustava Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu,

6. znanstvena istraživanja na polju knjižnične i informacijske znanosti,

7. izdavačka, izložbena i promotivna djelatnost.

Zbirke

Zbirka rukopisa i starih knjiga

Portal starih hrvatskih časopisa

Zbirka s čitaonicom

Zbirke građe posebne vrste

• Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
• Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
• Zbirka zemljopisnih karata i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
• Zbirka muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Digitalne zbirke

• Digitalizirana baština
• Stare hrvatske novine
• Stari hrvatski časopisi
• Hrvatski arhiv weba
• Digitalni akademski repozitorij

Zbirke u čitaonicama

• Referentna zbirka
• Zbirka knjižničarstva
• Zbirka doktorskih disertacija i magistarskih radova
• Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu
• Zbirka službenih publikacija

Vidi još

• Pljačka nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Izvori

• http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 s dopusnicom

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Vidjeti dopusnicu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Mrežne stranice

• Portal NSK