Nacionalni park Glacier

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Nacionalni park Glacier
Glacier National Park Hidden Lake overview 20060703.jpg
Nacionalni park Glacier (Hidden lake)
Koordinate: 48°41′47,72″N 113°43′5,91″W / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Nepoznat interpunkcijski znak ","; Pogrješka u predlošku: Nepoznat interpunkcijski znak ","Koordinate: 48°41′47,72″N 113°43′5,91″W / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Nepoznat interpunkcijski znak ","; Pogrješka u predlošku: Nepoznat interpunkcijski znak ","
Lokacija Montana
Država Sjedinjene Američke Države
Površina 4.101 km2
Najbliži grad Kalispell
Utemeljen 1. svibnja 1910.
Broj posjetitelja 2.031.348 (2009.)
Službena stranica Glacier National Park (engl.)

Nacionalni park Glacier jedan je od 58 nacionalnih parkova smještenih na području Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj je nacionalni park smješten na sjeverozapadu američke savezne države Montana, a graniči sa kanadskim provincijama Alberta i Britanska Kolumbija. Rasprostire se na površini od oko 4.101 km2, a obuhvaća dva planinska lanca i preko 130 jezera. NP Glacier ima površinu od od 4.101 km² i svojom sjevernom stranom graniči s NP Waterton Lakes u kanadskoj pokrajini Alberti, s kojim je službeno ujedinjen u međunarodnoj akciji koju je poduzeo Sir Charles Arthur Mander u ime Internacionalnog Rotary kluba 18. lipnja 1932. godine. Zbog toga su oni zajedno postali rezervat biosfere 1979. godine, i upisani su a UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 1995. godine pod nazivom "Internacionalni park mira Waterton-Glacier"[1].

Planina Chief u NP Glacier
Jezero Two medicine

Internacionalni park mira Waterton-Glacier

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Internacionalni park mira Waterton-Glacier
Flag of Canada.svg Kanada Flag of the United States.svg SAD


NP Glacier na karti SAD
NP Glacier
NP Glacier
Lokacija NP Glacier u SAD-u
Godina uvrštenja: 1995. (19. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, ix
Ugroženost: -
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/354 UNESCO

Klima[uredi VE | uredi]

Zbog odstupanja u visinskim razlikama, koja dosežu do 2.100 m, u nacionalnom parku Glacier postoji više klimatskih i mikroklimatskih uvjeta. Kao i u mnogim drugim planinskim područjima temperature na većim visinama padaju.[2] Zapadni dio parka, koji je pod utjecajem klime Tihog oceana, ima blažu i vlažniju klimu. Tijekom zime i proljeća oborine su najveće pa se u tom razdoblju mjesečno bilježi oko 50 do 80 mm padalina. Sniježne padaline su moguće tijekom cijele godine, pogotovo na većim visinama, pa čak i u ljetnim mjesecima. Dnevne temperature se tijekom ljeta penju na 15 do 20°C, dok noću padaju na oko 5°C. U dolinama na zapadu parka dnevne temperature mogu dosegnuti i do 30°C.[3]

Krajolik[uredi VE | uredi]

Park je jedinstven po naglom prijelazu iz prerije u visoke planine, bez uobičajenih prijelaznih brda. Ovaj krajolik je nastao pomjeranjem ledenjaka, uglavnom tijekom posljednjeg ledenog doba, koji su oblikovali sedimentne stijene nastale u posljednjih 1.250 milijuna godina.

Ledenjaci[uredi VE | uredi]

Nacionalnim parkom dominiraju planine čiji je današnji izgled posljedica djelovanja ledenjaka tijekom zadnjeg ledenog doba. Ovi su ledenjaci u posljednjih 12.000 godina zbog klimatskih promjena većim dijelom nestali.[4] Dokaze djelovanja ledenjaka je moguće pronaći na području cijelog parka, a prepoznatljivi su u dolinama po karakterističnom obliku slova U ili ledenjačkim krugovima.[5]

Bioraznolikost[uredi VE | uredi]

NP Glacier ima jedinstven krajolik alpske tundre i visokih livada, te ekosustav jezera (najdubljih u Kanadi), više crnogorične šume borova i smreka, niže listopadne šume vrba, topola i javora i na koncu prerija. Park je zbog toga jako bogat biljnim i životinjskim vrstama velike bioraznolikosti, te je zajedno sa susjednim NP Waterton Lakes, 1979. godine proglašen za rezervat biosfere.

Zahvaljujući prevlasti morske klime, za razliku od hladnog sjevernog Stjenjaka, u parku se javljaju mnoge vrste biljaka koje su uobičajene na dalekom zapadu. Sve u svemu u parku je zabilježeno 61 vrsta sisavaca, kao što su: sivi medvjed, američki crni medvjed (više od 200 jedinki), sivi vuk, kojot, puma, hermelin, bizon, ušati jelen (Odocoileus hemionus), bjelorepi jelen (Odocoileus virginianus), divokoza i američki muflon, te dabar i ondatra (Ondatra zibethicus); ali i 241 vrsta ptica (kao što su bjeloglavi orao i sivi sokol) i 20 vrsta riba (više vrsta lososa i pastrva), dok vodozemci i gmazovi još nisu dobro istraženi.

Izvori[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Nacionalni park Glacier
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Nacionalni park Glacier