Nacionalni park Kozara
|
|
|
|---|---|
 |
|
| Koordinate: 45°0′29″N 16°53′29″E / 45.00806°N 16.89139°EKoordinate: 45°0′29″N 16°53′29″E / 45.00806°N 16.89139°E | |
| Lokacija | Republika Srpska |
| Država | Bosna i Hercegovina |
| Površina | 3.494,51 ha |
| Najbliži grad | Prijedor |
| Utemeljen | 1967. godine |
| Službena stranica | Nacionalni park Kozara |
Nacionalni park Kozara, u geografskom i geomorfološkom pogledu zahvaća pripanonsko područje unutrašnjih Dinarida u Bosni i Hercegovini. Površina iznosi 3 520 ha, a nacionalnim parkom proglašena je 1967., sa ciljem zaštite kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti planine Kozare. U nacionalnom parku živi mnogo biljaka i životinja.
Opis [uredi]
Kozara je planina dinamičnog reljefa čiji vrhovi ne prelaze 1 000 metara nadmorske visine. Umjereno-kontinentalna klima, velik broj sunčanih dana i pitomi planinski vrhovi - vidikovci sa kojih se vide Bosanska Gradiška, Prijedor, Bosanska Dubica i okolica - daju posebnu vrijednost ovoj planini. Tu se nalaze izvori većih potoka i rijeka, tj. Mlječanice, Moštanice, Kozaračke rijeke - Starenice itd. To NP Kozaru čini orohidrografskim čvorištem istoimene planine.
Među autohtonim životinjskim vrstama, nalaze se divlja svinja, srndać, divlji zec, divlja mačka, lisica, vjeverica, jazavac, kuna zlatica, lasica i druge.
Kozara je stanište i velikog broja ptičjih vrsta. Prema dostupnim podacima, na Kozari, ima jastrebova, sova, jarebica, grlica, svraka, slavuja, djetlića, sjenica i vrabaca.
Središnji dio Parka zauzima zaravnjeni plato Mrakovicu (806 m), gdje se nalazi spomenik žrtvama ustaško - fašističkog terora.
