Naftna geologija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Naftna geologija ili točnije imenovana Geologija ležišta ugljikovodika zasebno je područje unutar geologija kao znanstvene grane. Obuhvaća brojne zasebne discipline kao izrazite specijalnosti razvijane desetljećima, a u cilju boljega opisivanje ležišta nafte i plina, te dobivanja većega konačnog iscrpka iz istih.

Obuhvaća raznovrsne studije koje se bave postojanjem parametara kojima je određeno ležište, a to su postojanje matičnih stijena, migracijskog puta, zamke, izolatora i rezervoara (rezervoarske stijene, kolektori ili ležišta). Geologija ležišta ugljikovodika usko je povezana s drugim geološkim ili srodnim disciplinama poput:

Matične stijene[uredi VE | uredi]

Predstavljaju pelitne sedimente, bogatije organskom tvari (od 0,5 % naviše) u kojima se djelovanjem temperature i vremena generirala dovoljna količina ugljikovodika (nafte i/ili plina) koja je mogla biti "istisnuta" do potencijalnog rezervoara.

Migracijski put[uredi VE | uredi]

Nakon generiranja ugljikovodika u prirodi (podzemlju) mora postojati migracijski put kroz dovoljno propusne sedimente, gdje će uzgon djelovati na način da ugljikovodici (lakši od vode koja najvećim djelom zasićuje stijene u podzemlju) mogu migrirati prema površini i na tome putu biti uhvaćeni u rezervoarske stijene.

Zamka[uredi VE | uredi]

Pojam zamke obuhvaća oblik stijena u podzemlju (strukturu) povoljan za nakupljanje i relativno mirovanje kroz duže vrijeme (u geološkom smislu) bilo kojega fluida, u ovome slučaju ugljikovodika. Najpoznatija zamka je antiklinala, struktura zatvorena sa sve četiri strane, odnosno oblika "kupole". Ako zamislimo polovicu "kinder jaja" napunjenu uljem i otvorenim dijelom uronjenim u vodu, približno smo dobili sliku antiklinale. Iz takvoga zatvorena prostora ugljikovodici, lakši od vode, ne mogu pobjeći osim ako sama struktura nije razlomljena nekim poremećajem, recimo rasjedom.

Izolatorske stijene[uredi VE | uredi]

Vrsta stijena, najčešće pelitnih poput lapora, glina, šejlova, koja sprječavaju da fluidi teku kroz njih. Struktura bez izolatorskih stijena ne može biti zamka.

Rezervoarske stijene[uredi VE | uredi]

Vrsta stijena, dobre poroznosti i propusnosti, u kojima se fluidi mogu nakupiti, odnosno kroz njih prolaziti. Struktura bez rezervoarskih stijena ne može biti zamka.