Namaz (islam)
Izvor: Wikipedija
Namaz (arapski: صلوة fonol. salah ili salat) je islamski obred koji se sastoji od položaja tijela i pobožnih recitacija, uključujući recitacije Kurana. To je druga i osnovna praktična dužnost islama. Namaz je farz, obveza strogo naređena od Allaha. Spomenut je na preko stotinu mjesta u Kuranu.
U hrvatskom jeziku se za ispunjavanje te obveze koristi riječ "klanjanje". Stalno, redovno i na vrijeme klanjati propisane namaze : sabah, podne, ikindija, akšam i jacija svaki dan obveza je svakog punoljetnog (u islamu se pod punoljetnošću podrazumijeva pubertet) muslimana i muslimanke. Propisan jednom tjedno, petkom u vrijeme podneva, je džuma, povremeno dženaze-namaz (poslije nečije smrti, ekvivalent je pogrebne mise kod kršćana) te bajram- namaz dva puta godišnje za Ramazanski i Kurban-bajram. Od te tri vrste namaza izuzete su žene. Namaz se može klanjati sam ili u grupi, kod kuće ili u džamiji ili na bilo kojem drugom čistom mjestu.
Sadržaj |
[uredi] Važnost nijjeta
Prije svakog djela potrebno je odlučiti (nijjetiti) da se taj posao ili radnja obavlja u ime i za zadovoljstvo Allaha. Muslimani to redovito čine, prilikom počinjanja nekog posla, jela, buđenja ili lijeganja na počinak, ulaska ili izlaska iz kuće... ukratko, što češće. Na nijjetu se toliko inzistira jer se vjeruje da će čovjeku na Sudnjem danu biti na čast samo ono što je radi Allaha učinio. Za ono što se u ime Boga čini, od Boga se očekuje i nagrada.
Nijjet je doslovce odluka, ona se prije svega donosi srcem pa tek onda jezikom. Za neke radnje postoji točan tekst nijjeta, a za neke se izgovara samo
"Bismillahi- Rahmani- Rahim"
odnosno: "U ime Boga, Sveopćeg Dobročinitelja, Milostivog."
Primjerice, nijjet za namaz glasi ovako:
"Odlučih u ime Allaha dž. š. klanjati farz ovog namaza i okrenuh se prema Kibli. Allahu ekber."
"Nevejtu en usallije lil-lāhi teālā salāte fardil-vakti edāen mustakbilel-kibleti-Allahu ekber."
[uredi] Koristi namaza
Muslimani doživljavaju namaz kao direktan kontakt s Allahom. U namazu se odvajaju od svih poteškoća i nesavršenosti materijalnog svijeta i stoje pred Stvoriteljem.
Dodatne blagodati namaza su tjelovježba i osobna higijena. Naime, namaz se sastoji od pet obaveznih tjelesnih pokreta koji se kombiniraju te funkcioniraju kao razgibavanje tijela. Muslimani, također, inzistiraju na potpunoj čistoći tijela prilikom svakog od pet dnevnih namaza.
[uredi] Uvjeti za namaz
ili namaski šarti. Namaz se ne može klanjati bez pripreme. Da bi namaz bio valjan (Allahu prihvatljiv), treba zadovoljiti slijedeće uvjete:
- Da bude čisto tijelo, odjeća i mjesto gdje će se namaz klanjati.
- Uzeti abdest (obredno pranje), a ako je potrebno i okupati se. U nemogućnosti abdešćenja, uzeti tejemum (simbolično pranje čistom zemljom).
- Biti propisno odjeven. Muškarci trebaju biti pokriveni ispod pojasa,a ako imaju i drugu odjeću da bude pristojna. Žene trebaju biti potpuno pokrivene, uz izuzetak lica, šaka i stopala.
- Klanjati u određeno vrijeme.
- Biti okrenut prema Kaabi. Ako niste sigurni gdje se Kaaba točno nalazi, ispravno je okrenuti se onamo gdje pretpostavljate da se nalazi.
- Odlučiti klanjati namaz u ime Allaha (učiniti nijjet).
[uredi] Namaska vremena
Namaskih vremena ima pet: sabah, podne, ikindija, akšam i jacija. Njihov početak se oglašava ezanom, pozivom mujezina s minareta džamije. Vrijeme sabah- namaza počinje od zore, odnosno prvog traka Sunčeve svjetlosti i traje do pred izlazak Sunca. Vrijeme podne- namaza počinje nakon izlaska Sunca sa sredine neba i traje do ikindije. Vrijeme ikindija- namaza počinje na sredini između podneva i akšama, odnosno, kada sjena nekog predmeta poraste za jednu duljinu predmeta i traje do zalaska Sunca. Vrijeme akšam- namaza traje od zalaska Sunca do jacije. Vrijeme jacija- namaza počinje kad potpuno nestane Sunčeve svjetlosti na zapadu i traje sve do zore, kada ponovo nastupa sabah.
Početak namaskih vremena i njihovo trajanje unaprijed određuju odgovorni u Islamskoj zajednici, točno u minutu. Takav kalendar naziva se vaktija i najčešće obuhvaća razdoblje od jednog mjeseca.
[uredi] Abdest i tejemum
Abdest je posebno vjersko pranje kod muslimana.
Obavlja se prije namaza, čitanja ili recitiranja Kurana, vjeronauka ili drugih pobožnih djela.
Abdest se nijjeti (odlučuje), a ima 7 dijelova:
- oprati ruke do iza zglobova zapešća tri puta
- isprati usta tri puta uz pomoć desne ruke, zatim isprati nos triput uz pomoć lijeve ruke
- oprati lice tri puta (od kose do vrata te od uha do uha)
- oprati desnu pa lijevu ruku do iza laktova tri puta
- mokrom desnom rukom potrti četvrtinu glave koja je pod kosom tri puta
- oprati uši pa vrat tri puta. Uši se peru stavivši male prste u ušne školjke. Pere se i iza uha.
- oprati desnu pa lijevu nogu do iza gležnjeva po tri puta. Kod pranja prstiju, pravilo je krenuti s desne strane prema lijevoj na obje noge.
Kod pranja svakog pojedinog dijela tijela izgovara se Bismillahi- Rahmani- Rahim te kelimei- šehada.
Abdest će biti pokvaren ako se izvrši nužda, poteče krv ili gnoj iz tijela, ako čovjek zaspi ili se onesvijesti te ako čovjek povrati.
Tejemum je simbolično čišćenje tijela muslimana čistom zemljom kada nema vode ili je nema dovoljno (npr. nužna je za piće ili kuhanje) te u slučaju bolesti koja ne dozvoljava uporabu vode za abdest.
Tejemum se također nijjeti, rukama se dotiče zemlja, potrese te prebriše lice jedanput. Još se jednom dotiče zemlja te se lijevom rukom otare desna do iza lakta, a desnom lijeva. Kao zemlja vrijedi i pijesak ili kamen ako su čisti.
Osim onoga što kvari abdest, tejemum će pokvariti još i mogućnost uporabe vode u svrhu abdesta.
