Narkomanija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Narkomanija (grč.) je navika uživanja narkotika, u proširenom značenju toksikomanija.[1]

Narkomanija je snažna vezanost osobe za neku psihoaktivnu tvar, koja se karakterizira kao neodoljiva strast za njenim konzumiranjem. Godine 1957., Svjetska zdravstvena organizacija definirala je narkomaniju kao: "stanje periodične ili kronične intoksikacije izazvane ponavljanim unošenjem droge".

Razlikuju se tri vrste ovisnosti: psihička, fizičku i stanje tolerancije. Koliko će brzo nastupiti i kakva će biti priroda i jačina ovisnosti ovisi od mnogih čimbenika: vrste droge i njenih farmakoloških svojstava, od načina, učestalosti, količine i dužine konzumiranja, od osobnosti ovisnika, njegove obiteljske i društvene sredine itd.

Toksikomanija je stanje periodične ili kronične intoksikacije izazvane potrebom za nekom psihoaktivnom, toksičnom supstancom, kao i njenom dužom zlouporabom. Toksikomanija može dovesti do oštećenja organizma i do fizičkog, intelektualnog, duhovnog i moralnog propadanja osobe. Najpoznatije toksikomanije su: alkoholizam, narkomanija i nikotinska ovisnost.

Habituacije droge je patološka želja za zloupotrebom kemijskih supstanci, koja rezultira prije psihološkom nego fiziološkom ovisnošću. Habituirani korisnik može iskusiti nelagodu sličnu povlačenju droga.

Narkomafija je skupina, koja živi na račun ovisnika o drogi. Narkomafiju čine: proizvođači, prerađivači, trgovci drogom, korumpirani političari, policajci i suci, te odvjetnici koji ih brane. Trgovina droga je dio crnog tržišta i donosio ogroman profit, jer ne podliježe plaćanju poreza.

Povijest[uredi VE | uredi]

Droga je poznata od vremena starog Egipta. Na početku 19. stoljeća, britanski trgovci među prvima su počeli tajno krijumčariti opijum u Kinu. Imali su deficit u trgovini s Kinom, zbog uvoza kineskog čaja te su željeli uravnotežiti trgovinu izvozom opijuma. Kina je 1839. zabranila korištenje opijuma.[2] Velika Britanija šalje topovnjače i napada kineske obalne gradove te izbija Opijumski rat. Kina je tada imala zastarjelo oružje te je poražena. Bila je prisiljena potpisati nepovoljan Ugovor iz Nankinga 1842., kojim je morala dozvoliti uvoz opijuma. Kasnije je dolaskom komunista na vlast u Kini, tržište droge postepeno premiješteno u Europu i SAD. Promoviranje liberalnih vrijednosti, rock kulture ("seks, droga i rock'n'roll"), dekadencije i hedonizma pogotovo u "ludim šezdesetima" pomoglo je prihvaćanju i širenju droge.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatski opći leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1996.
  2. http://www.factmonster.com/ce6/history/A0836734.html Preuzeto 4. studenog 2011.