Prirodoslovni muzej u Londonu
| Natural History Museum | |
| |
| Osnovan | 1881. |
|---|---|
| Lokacija | Exhibition Road, South Kensington, London, Engleska, London |
| Izlošci | 70 milijuna |
| Ulaz | slobodan |
| Metro | stanica South Kensington |
| WWW | www.nhm.ac.uk |
Natural History Museum (hr. „Prirodoslovni muzej”) je jedan od tri velika muzeja u muzejskom kvartu Londona na Exhibition Roadu, South Kensington (ostali su Science Museum i Victoria and Albert Museum). Glavni ulaz u muzej je s Cromwell Roada. Muzej je javni, a financira ga država( Ministarstvo za kulturu, medije i sport).
_With_plans_and_a_view_of_the_building_(1906)_(20724198242).jpg)
Muzej čuva zbirku od oko 70 milijuna izložaka, u pet glavnih zbirki: botanika, entomologija, mineralogija, paleontologija i zoologija. Muzej je svjetski referencijalni centar za istraživanje, specijaliziran za taksonomiju, identifikaciju i očuvanje. Natural History je vrlo stara institucija, tako da mnoge njegove velike povijesne zbirke imaju, pored znanstvene vrijednosti, i veliku povijesnu vrijednost poput zbirke uzoraka koju je osobno prikupio Charles Darwin.
Muzej je posebno poznat po svojim izlošcima kostura dinosaura i kićene arhitekture samog muzejskog zdanja - tako da ga ponekad zovu katedrala prirode.
Muzej zapošljava oko 850 ljudi, trenutni ravnatelj je Michael Dixon, a posjeti ga više od 5 milijuna posjetitelja godišnje.[1]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Muzej je nastao iz prirodoslovnih zbirki Britanskog muzeja. Naime, Richard Owen, upravitelj Britanskom muzeja od 1856. godine, je želio ispraviti mnoge nepravilnosti bivših ravnatelja i dati prirodoslovnom dijelu Britanskog muzeja više mjesta. Konačno odvojenje se dogodilo preseljenjem prirodoslovne zbirke u novu zgradu arhitekta Alfreda Waterhousea 1881. godine.[2] No, kao zasebna ustanova pod nazivom British Museum (Natural History) postao je tek 1963. godine. God. 1986. mu je priključen i Geološki muzej. Godine 1992. promijenio je ime u Prirodoslovni muzej. Darwinov centar je noviji ogranak muzeja, projektiran kao moderni objekt za skladištenje vrijednih zbirk, dovršen 2008. godinei.
Izlošci[uredi | uredi kôd]
Jedna od najposjećenijih i vjerojatno najpoznatijih izložaka je replika kostura dinosaura diplodoka dug 32 metra, poznat kao Dippy, koji je bio postavljen u Središnjoj dvorani. Nakon gotovo 112 godina, replika kostura dinosaura je uklonjena i zamijenjena modelom kostura plavog kita. Kostur je dug 25 metara i teži 10 tona. Mogao je biti izložen tek 1934. godine izgradnjom nove dvorane samo za taj izložak (danas „Dvorana velikih sisavaca”), iako je bio u vlasništvu muzeja 42 godine prije izlaganja.
Vjerojatno najpoznatiji izložak u Darwinovom centru je divovska lignja dugačka 8,62 metara, nazvana Archie, koja je živa uhvaćena u ribarsku mrežu nedaleko od Faulklandskog otočja 2004. godine.
Muzejske galerije su podijeljene u četiri odjela:
|
|
|
|
-
Središnja Hintze dvorana -
Replika kostura dinosaura diplodoka Dippy -
Plavetni kit postavljen u središnjoj Hintze dvorani 2017. -
Charles Darwin u središnjoj dvorani -
Dvorana velikih sisavaca -
Uaz u galeriju ptica u Zelenoj zoni -
Bjeloglavi sup u Zelenoj zoni -
Triceratops u Plavoj zoni -
Stegosaur Sophie, najpotpuniji fosil stegosaura, izložen od 2014. -
Dinocochlea, okamina oko humka morskog crva koja je bila misterij od njezina otrkića 1921. do 2009. -
Divovska lignja Archie u Darwinovom centru -
Galerija minerala u Geološkom muzeju -
Ulaz u Zemljane galerije
.001_-_London.JPG)
.jpg)
.jpg)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Broj posjetitelja 2015. prema visitor attractions pregledu u udruženju ALVA (engl.) Pristupljeno 17. rujna 2017.
- ↑ Prirodoslovni - enterijer Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. siječnja 2012. (Wayback Machine), architecture.com (engl.) Pristupljeno 17. rujna 2017.