Nebeski hram

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu
Flag of the People's Republic of China.svg Kina


Nebeski hram na karti Kina
Nebeski hram
Nebeski hram
Lokacija Nebeskog hrama u Kini
Godina uvrštenja: 1998. (22. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iii
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/881 UNESCO

Nebeski hram (kineski: 天壇; pinyin: Tiāntán) je kompleks građevina u jugoistočnom dijelu središnjeg Pekinga kojeg su izgradili, i godišnje posjećivali, carevi kineskih dinastija Ming i Qing. Smatra se taoističkim hramom iako su kinesko obožavanje nebesa i godišnje molitve za uspješnu žetvu starije od taoizma.

God. 1998., Nebeski hram je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji kao "remek-djelo arhitekture i dizajna krajolika koji jednostavno grafički predstavlja kozmogoniju evolucije jedne od najvećih ljudskih civilizacija", te zbog "simboličkog plana i dizajna koji je stoljećima imao snažan utjecaj na arhitekturu i urbanizam na Dalekom istoku"[1].

Panorama triju glavnih portala sa sjevera
Magnify-clip.png
Panorama triju glavnih portala sa sjevera
Panorama s Dvoranom molitve za uspješnu žetvu u sredini, pogled s juga
Magnify-clip.png
Panorama s Dvoranom molitve za uspješnu žetvu u sredini, pogled s juga
Panorama Carske nebeske riznice
Magnify-clip.png
Panorama Carske nebeske riznice

Povijest[uredi VE | uredi]

Kompleks je sagrađen od 1406. do 1420. godine, za vladavine cara Yonglea, koji je također dao izgraditi i Zabranjeni grad u Pekingu. Tijekom vladavine cara Jiajinga, u 16. stoljeću, kompleks je proširen i preimenovan u "Nebeski hram". Za njegove vladavine podignuta su i tri znamenita hrama u Pekingu: Hram sunca (日壇) na istoku, Hram zemlje (地壇) na sjeveru i Hram mjeseca (月壇) na zapadu. Nebeski hram je obnovljen u 18. stoljeću za vladavine cara Qianlonga.

Tijekom Drugog opijumskog rata (1856.–1860.) okupirale su ga snage Anglo-francuskog saveza, a tijekom Bokserskog ustanka 1900. godine zauzeo ga je Savez osam država¸i načinio ga svojim vojnim stožerom slijedećih godnu dana. Tijekom okupacije građevine su oštećene, a Saveznici su čak i pokrali neke od umjetnina. Padom dinastije Qing Nebeski hram je ostavljen bez nadzora i nekoliko dvorana se potpuno srušilo[2].

Ceremonijalno žrtvovanje nebesima je obustavila Republika Kina 1911. godine. Do tada su, u njegovih 490 godina postojanja, 22 kineska Cara izvela 654 čina obožavanja Nebesa. God. 1918., Nebeski hram je pretvoren u javni park, što je i dan danas.

Odlike[uredi VE | uredi]

Kružni oltar-humak
Unutrašnjost Dvorane molitve

Nebeski hram pokriva više od 2,73 km² parka u kojemu se nalaze tri velike skupine građevina, u skladu sa strogim filozofskim planom. Krug je u kineskoj mitologiji simbol "Neba", dok je kvadrat simbol "Zemlje", a cijeli komppleks, s kružnim građevinama pokrivenima tamnim crijepom (poput noćnog neba) i kvadratičnim dvorištima, je zamišljen kao spona između njih.

  • Dvorana molitve za uspješnu žetvu (祈年殿) je velika trokatna kružna građevina visine 38 i promjera 36 metara, na mramornoj trostrukoj osnovi. U njoj se nalazi 12 unutarnjih i 12 vanjskih stupova koji simboliziraju tradicionalno kinesko računanje vremena: četiri godišnja doba, 12 mjeseci i 12 sati u danu; dok izvana ima 360 balustrada - broj dana u godini. U njoj je se Car, sin Nebesa i posrednik između Neba i Zemlje, molio za uspješnu žetvu. Sama građevina je u potpunosti izgrađena od drva, bez ćavala, i izgorjela je nakon udara munje 1889. godine, a današnja je, u potpuno istom obliku, izgrađena nekoliko godina kasnije.
  • Carska nebeska riznica (皇穹宇) je prizemna kružna građevina na mramornoj osnovi. Nalazi se južno od Dvorane molitve i izgledom ju imitira, samo je manja. Okružena je gatkim kružnim zidom (tzv. "Zidom odjeka") koji prenosi zvuk na velike udaljenosti. Riznica je spojena s Dvoranom molitve Mostom crvenih stuba, 360 m dug popločan put koji se polako uzdiže do Dvorane molitve.
  • Kružni oltar-humak (圜丘坛) je glavni oltar koji se nalazi južno od Carske nebeske riznice, a čini je trostruka mramorna platforma kružnog oblika s bogatim ukrasima od izrezbarenih zmajeva. Svi elementi oltara (prstenovi oko mramorne ploče, balustrade, stube, i dr.) su udevetostručeni ili je njihov broj proporcionalan svetom broju "9". Središte oltara je "Srce nebesa" (天心石) ili "Vrhovni Yang" (太阳石), i tu se Car molio za povoljno vrijeme. Zahvaljujući dizajnu oltara, zvuk iz njegova središta se prenosio rukohvatima gdje je odzvanjao, na način za koji se vjerovalo kako pomaže u komuniciranju s Nebesima. Oltar je izgradio car Jiajing 1530. godine, a obnovljen je 1740. godine.

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Nebeski hram
  1. Nebeski hram i carski žrtvenik u Pekingu na UNESCO-vim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 24. kolovoza 2011.
  2. Povijest hrama Tiantan (kin.) Preuzeto 24. kolovoza 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 39°52′56.07″N 116°24′23.29″E / 39.8822417°N 116.4064694°E / 39.8822417; 116.4064694