Nenad Moačanin
Nenad Moačanin (Zagreb, 1. ožujka 1949.), hrvatski je povjesničar (specijalist za područje hrvatske povijesti za osmanske vladavine) i prevoditelj.[1]
Životopis[uredi | uredi kôd]
Nenad Moačanin rodio se u Zagrebu 1949. godine. 1968. godine završio je Klasičnu gimnaziju, 1973. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je jednopredmetnu povijest a na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, 1979. godine, orijentalistiku. Magistrirao je 1983. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Upravna podjela i stanovništvo Požeškog sandžaka te doktorirao, 1990. godine, s temom Gradovi u turskoj Slavoniji i Srijemu.[2]
Od 1978. do 1992. godine zaposlen je u Zavodu za povijesne znanosti JAZU/HAZU, potom kao znanstveni suradnik u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 1993. do 1998. godine radi kao docent, od 1998. godine kao izvanredni profesor, a od 2002. godine redoviti je profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (katedra za hrvatsku povijest, predmet Hrvatska povijest u ranom novom vijeku).[3] Također na istome fakultetu do 2003. godine predavao je dio nastave na studiju turkologije pri Odsjeku za Orijentalistiku i hungarologiju (Islamska civilizacija I-II, osmanska paleografija i diplomatika). Sudjelovao je i na više znanstvenih skupova u inozemstvu. U razdoblju veljača-ožujak 2002. godine održao je niz predavanja na Oddelku za zgodovino Sveučilišta u Ljubljani.
Od 10. svibnja 2012. godine član je suradnik Razreda za društvene znanosti HAZU.[4]
Govori engleski, njemački, francuski i turski jezik.[2]
Djela[uredi | uredi kôd]
- Požega i Požeština u sklopu Osmanlijskog Carstva (1537. – 1691.), Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997. (2. izd. Zagreb, 2003.)
- Turska Hrvatska: Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva do 1791.: preispitivanja, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
- Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2001.
- Town and Country on the Middle Danube: 1526-1690, Brill Academic Publishers, Leiden - Boston, 2006.
- Hrvatsko-slavonska Vojna Krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Biblioteka Hrvatska povijest. Hrvatska povijest u ranome novom vijeku, sv. 2., Leykam international - Barbat, Zagreb, 2007. (suautor Željko Holjevac)
- Veliki osječki most: povijesni dossier i suvremena interpretacija / The great Osijek bridge: historical dossier and contemporary interpretation, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Zagreb - Osijek, 2014. (suautori: Ivana Haničar Buljan, Milan Pelc, Mladen Pešić, Ratko Vučetić)[5]
i oko četrdeset studija.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Marksizam i muslimanski svijet / Maxime Rodinson ; predgovor Hasan Sušić ; preveo s francuskog Nenad Moačanin, preuzeto 10. svibnja 2013.
- ↑ a b ffzg.unizg.hr: dr. sc. Moačanin, Nenad, redoviti profesorpreuzeto 10. svibnja 2013.
- ↑ Hrvatska enciklopedija: Moačanin, Nenad, pristupljeno 7. ožujka 2016.
- ↑ HAZU: Nenad Moačanin, preuzeto 10. svibnja 2013.
- ↑ Anđelko Vlašić, Veliki osječki most: povijesni dossier i suvremena interpretacija / The great Osijek bridge: historical dossier and contemporary interpretation, Prikazi i osvrti, Scrinia slavonica 15 (2015.), 385. - 387., pristupljeno 22. svibnja 2017.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- HAZU: Popis objavljenih radova
- Nenad Moačanin, Osmansko-turski porezni popisi i historijska geografija // Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, br. 1. (1998.), str. 294. – 299. (Hrčak)
- Borislav Grgin, Putokaz prema sintezi. Nenad Moačanin, Turska Hrvatska, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2008. (Wayback Machine), Vijenac, broj 160, 20. travnja 2000.
- (engl.) Prof. Dr. Nenad Moačanin Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. kolovoza 2016. (Wayback Machine) (životopis i radovi na stranicama projekta Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. kolovoza 2016. (Wayback Machine) "Evliya Chelebi and Croats. New Perspectives")