Nesteroidni protuupalni lijekovi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Nesteroidni protuupalni lijekovi (engl. Non-steroidal anti-inflammatory drugs ili skraćeno NSAID) su lijekovi koji imaju analgetičke, antipiretičke i, u većim dozama, protuupalne osobine. Oni ublažavaju bolove, simptome groznice i upale. Pojam nesteroidni se rabi u svrhu razlikovanja ovih lijekova od glukokortikoida (steroida), koji također imaju slična protuupalna djelovanja, ali i utječu na psihičko stanje pacijenta. Kao i analgetici, NSAID lijekovi nemaju narkotičke osobine. Najpoznatiji lijekovi iz ove porodice su aspirin, ibuprofen i naproksen, naročito iz razloga što se ovi lijekovi mogu nabaviti u slobodnoj prodaji (bez liječničkog recepta). S druge strane, paracetamol (acetaminofen) ima vrlo blago protuupalno djelovanje i ne smatra se nesteroidnim protuupalnim lijekom.

Kada je prvi 1829. put izoliran salicin iz kore vrbe, NSAID lijekovi su postali značajan dio farmaceutskog terapije bolova (u manjim dozama) i simptoma upale (u većim dozama). Njihovo svojstvo da ne dovode do depresije i da nemaju sedativna svojstva kao što je to slučaj kod opioida, je jedan od razloga njihove popularnosti. Međutim i ovi lijekovi imaju brojne nuspojave. Neki NSAID, uključujući ibuprofen i aspirin su općeprihvaćeni lijekovi koji se smatraju relativno sigurnim, te se mogu naći u slobodnoj prodaji.

Način djelovanja[uredi VE | uredi]

Većina nesteroidnih protuupalnih lijekova djeluje kao neselektivni inhibitori enzima ciklooksigenaze. Oni inhibiraju oba oblika ciklooksigenaze: ciklooksigenazu-1 (COX-1) i cikloksigenazu-2 (COX-2). Ciklooksigenaza djeluje kao katalizator formiranja prostaglandina i tromboksana iz arahidonske kiseline. Sama ciklooksigenaza se stvara iz ćelijskog fosfolipidnog sloja djelovanjem fosfolipaze A2. Prostagladin djeluje, između ostalog, kao tvar koja izaziva upalnu reakciju u organizmu. Ovaj proces je prvi objasnio John Vane koji je kasnije za svoj rad dobio Nobelovu nagradu za medicinu 1982. Novootkrivena forma ciklooksigenaze (COX-3) po svemu sudeći ima sličnu ulogu u upalnom procesu.

Nuspojave[uredi VE | uredi]

Široka uporaba nesteroidnih protuupalnih lijekova dovela je do toga da neželjeni efekti ovih, relativno sigurnih lijekova, postanu vrlo značajni. Dvije najvažnije neželjene reakcije koje su povezane sa NSAID lijekovima su efekti u gastrointestinalnom sustavu i problemi sa bubrežnom funkcijom.

Sve ove pojave efekti ovise o dozi, a u mnogim slučajevima mogu biti dovoljno snažni da povećaju rizik od ulkusa, krvarenja u gornjim probavnim organima i, u ekstremnim slučajevima, mogu dovesti i do smrti. Iz tih razloga, korištenje NSAID lijekova u terapijama je ograničeno. Određene studije pokazuju da 10-20% pacijenata koji su koristili NSAID lijekove doživjeli su dispepsiju. Smatra se da samo zbog uporabe ovih lijekova u SAD godišnje zatraži hitnu liječničku pomoć oko 103.000 pacijenata od kojih 16.500 završi smrću, što iznosi oko 43% od svih hitnih slučajeva u SAD prouzrokovanih neželjenim efektima lijekova. Mišljenja su da je oko 42% recepata kojima su propisani nesteroidni antiupalni lijekovi u SAD bilo bespotrebno te da su se mogli izbjeći ili koristiti neki drugi. Na taj način bi se mogli smanjiti i neželjeni efekti koji se javljaju zbog njih.[1]

Kombinirani rizik[uredi VE | uredi]

Ako se rabe inhibitori ciklooksigenaze-2, tradicionalni nesteroidni antiupalni lijekovi se ne bi trebali uzimati u kombinaciji s njima[2] Također, pacijenti koji dnevno primaju terapijsku dozu aspirina (kao prevenciju kardiovaskularnih rizika i sl.), moraju biti oprezni ako zajedno s tim rabe i druge NSAID lijekove, pošto oni mogu da blokiraju kardiovaskularne efekte aspirina.

Kardiovaskularni rizik[uredi VE | uredi]

Nedavne meta-analize svih eksperimenata kojima su uspoređivani NSAID lijekovi, su došli do rezultata da se javlja 80% veći rizik od infarkta miokarda koristeći oba nova COX-2 antagonista i veće doze tradicionalnih antiupalnih lijekova u usporedbi sa placebom.[3]

Za razliku od aspirina, NSAID lijekovi su povezani sa dvostrukim rizikom od simptomatičnog zakazivanja rada srca kod pacijenata bez ranijih srčanih problema. Kod srčanih bolesnika, korištenje NSAID lijekova (pored manje doze aspirina) je povezano sa više od 10 puta većim rizikom od srčanih tegoba.[4] Ako se dokaže ova povezanost, smatra se da će NSAID lijekovi biti odgovorni za oko 20% prijavljenih i hospitaliziranih slučajeva sa akutnim zastojem rada srca.[4]

Gastrointestinalni neželjeni efekti[uredi VE | uredi]

Osnovni neželjeni efekti nesteroidnih antiupalnih lijekova su povezani direktno ili indirektno sa iritacijom probavnog sustava. NSAID imaju dvojak utjecaj na probavni sustav: molekule kiseline direktno iritiraju sluznicu želuca, a inhibicija ciklooksigenaze-1 smanjuje razinu zaštitnih prostaglandina.

Uobičajeni neželjeni efekti na probavni sustav uključuju:[5]

Određeni protuupalni lijekovi, poput aspirina, raspoloživi su na tržištu u obliku obloženih film-tableta, koje počinju djelovati tek u crijevima. Smatra se da se na taj način smanjuju neželjena djelovanja na probavni sustav[5].

Uporaba u veterinarskoj medicini[uredi VE | uredi]

Istraživanja su potvrdila djelovanje nesteroidnih protuupalnih lijekova u nadzoruu bolova koji se javljaju primjerice pri kastraciji bikova i uklanjanju rogova. Najbolji rezultati se postižu putem kombinacije lokalnih anestetika kratkotrajnog djelovanja poput lidokaina sa NSAID lijekovima koji djeluju kao anestetici dugotrajnog djelovanja.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Green
  2. http://orthoinfo.aaos.org
  3. Kearney et al., BMJ 2006;332:1302-1308
  4. 4,0 4,1 http://archinte.ama-assn.org
  5. 5,0 5,1 Rossi

Vanjske poiveznice[uredi VE | uredi]

Esculaap4.svg     Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!