Novigrad (Zadarska županija)

Koordinate: 44°11′02″N 15°33′14″E / 44.184°N 15.554°E / 44.184; 15.554
Ovo je izdvojeni članak – kolovoz 2005. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Novigrad (Zadarska županija). Za druga značenja pogledajte Novigrad (razdvojba).

Novigrad (Zadarska županija)
Novigrad (Zadarska županija)
 Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.
Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.
Novigrad

grb
Glavna ulica
Država Hrvatska
Županija Zadarska
NačelnikJoso Klapan
NaseljaNovigrad, Paljuv, Pridraga
Površina[1]51,2 km2
Površina središta9,8 km2
Koordinate44°11′02″N 15°33′14″E / 44.184°N 15.554°E / 44.184; 15.554
Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno2 160
– gustoća42 st./km2
Urbano481
– gustoća220 st./km2
Poštanski broj23312

Zemljovid

Novigrad na zemljovidu Hrvatske
Novigrad
Novigrad

Novigrad na zemljovidu Hrvatske

Novigrad je naselje i općina u Zadarskoj županiji.

Opis[uredi | uredi kôd]

Da se razlikuje od istoimenih općina, koriste se još i nazivi Novigrad zadarski i Novigrad dalmatinski.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Istoimeno mjesto Novigrad je slikoviti povijesni dalmatinski gradić smješten na južnoj obali Novigradskog mora u dugom strmom zaljevu 33 km sjeveroistočno od Zadra, izgrađen na ostacima tvrđave iz 13. stoljeća na vrhu strmog brijega iznad grada.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Naselja općine prema broju stanovnika:

Općina Novigrad: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1405
1400
1728
1764
1979
2322
2570
2577
3029
3139
3260
3417
3103
2920
2368
2375
2160
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Zadar. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Novigrad: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
637
848
880
969
966
1094
1178
934
889
860
800
837
662
640
542
534
481
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1869. sadrži podatke za naselje Paljuv. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Novigrad
Novigrad panorama
Župna crkva rođenja Blažene Djevice Marije
Vlatkovića (Kontinov) dvor nalazi se unutar povijesne jezgre Novigrada.

Naseljen je od brončanog doba, s gradinskim naseljem na mjestu današnje tvrđave, otkad ovaj kraj naseljavaju «Liburni». Utvrda i naselje nastavili su život i u rimsko doba, kao i nakon doseljenja Hrvata u današnju domovinu u 7. stoljeću, što dokazuju razno ostaci, posebno crkve i dijelovi crkvenog namještaja i drugo.

  • 1220. godine: obnovljena rimska utvrda i nazvana «CASTRUM NOVUM» ili Fortica
  • 1387. godine: kraljica Elizabeta umorena ili je umrla prirodnom smrću.
  • 1526. godine: Novigrad (kastel s podgrađem) imao je 1054 stanovnika.
  • 1551. godine: u Novigradu napisan Novigradski zbornik starohrvatskog običajnog prava. Novigradski zbornik počinje riječima: "Na slavu božju 1551. na 12. veljače u Novigradu. Ovdje dolje napisat ćemo običaje, koji su bili na tlu Hrvatske između Knina i Nina, kojih su se običaja držali naši djedovi i pradjedovi i mi poslije njih.[4]
  • 1571. godine: brojna turska vojska i topništvo Ferhat Sandžaka od Bosne opsjedala je Novigrad, ali su izdržljivi i hrabri branitelji, među kojima se istaknuo kapetan Luka Halaburić, očuvali tvrđavu i prisilili Turke na uzmak.
  • 1633. godine: Mletački dužd Francesco Erizzo svojom dukalom udovoljio je zahtjevima Novigrađana: da ih se oslobodi od plaćanja državnog poreza t.zv. desetine, jer nisu mogli obrađivati svoje polje zbog blizine turske granice, da im se popravi župna crkva koja je bila u trošnom stanju, te da im odobri jednog kirurga. Desetina je tada iznosila 200 dukata godišnje, za popravak crkve odobren je iznos od 50 dukata, a za uzdržavanje kirurga određen je iznos plaće jednog vojnika u tvrđavi.
  • 1662. godine: u boju s Turcima na Otresu (pokraj Bribirskih Mostina) poginuo don Vicko Vlatković, župnik Novigrada, te velik broj Novigrađana (imena su im nepoznata).
  • 1708. godine: restaurirana tvrđava - Fortica.
  • 1718. godine: temeljito obnovljena (pregrađena) stara župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije (Male Gospe).
  • 1776. godine: u Novigradu potpisan sporazum između Mlečana i austrijskih vlasti o uređenju pograničnih područja. S mletačke strane nazočio je generalni providur Dalmacije Gradenigo, a s austrijske pukovnik Aspremont. Sporazum je nazvan Novigradska konvencija prijateljstva.
  • 1797. godine: austrijske trupe pod zapovjedništvom pukovnika Danesa zauzele Novigrad.
  • 1798. godine: Novigrad postaje sjedište Mirovnog suda (u vrijeme prve austrijske vladavine).
  • 1798. godine: Novigrad postaje sjedište Mistnog starješinstva, poput još 22 dalmatinska kotara.
  • 1800. godine: podignuta crkva sv. Nikole.
  • 1878. godine: osnovano Prvo Ribarsko Društvo Novigradsko, prvo u Dalmaciji.
  • 1885. godine: prijestolonasljednik Rudolf Habsburški (sin cara Franje Josipa I.) posjetio Novigrad. Povodom njegova dolaska Općina Novigradska izdala pjesmu prigodnicu.
  • 1890. godine: Novigrad je imao 969 stanovnika.
  • 1907. godine: članovi Narodne (narodnjačke) stranke osnovali Gospodarsku blagajnu za štednju i zajmove.
  • 1921. godine: Novigrad je imao 1178 stanovnika.
  • 1923. godine: izbila tučnjava između pristalica HSS-a i žandara, osnovan nogometni klub Lav, koji je kasnije promijenio ime u NOŠK.
  • 1955. godine: podignuta Tvornica ribljeg brašna.
  • 1960. godine: započela s radom Dječja konfekcija (Kondal Novigrad).
  • 1962. godine: ukinuta Općina Novigrad.
  • 1971. godine: Novigrad je imao 837 stanovnika.
  • 1974. godine: otvorena nova zgrada Osnovne škole.
  • 1978 . godine: osnovano dobrovoljno vatrogasno društvo Novigrad.
  • 1991. godine: Novigrad je imao 612 stanovnika.
  • 1993. godine: u Domovinskom ratu poginule 4 osobe.

Novigradsko more[uredi | uredi kôd]

Podrobniji članak o temi: Novigradsko more
Novigradsko ždrilo
Zalazak sunca na novigradskoj plaži

Novigradsko more je duboko uvučeni morski zaljev površine 28,65 km². Povezan je s Velebitskim (Podgorskim ili Planinskim) kanalom na sjeverozapadu Novskim (ili Masleničkim) ždrilom, a s Karinskim morem na JI Karinskim ždrilom. Dužina zaljeva u smjeru zapad-istok je 11,0 km, a najveća širina je 4,8 km. Dužina obala Novigradskog mora je 29,7 km. Najveća dubina od 38 m nalazi se neposredno pri ulazu u Novsko ždrilo, a dubine ispod 30 m zauzimaju samo mali dio ispred Novskog ždrila.

U Novigradsko more ulijeva se Zrmanja, duga 69 km i porječjem od 554 km². Osim Zrmanje značajne su još pritoke Bašćica, Draga, Slapaca i druge manje, a važne su i vode koje dotječu iz Karinskog mora u koje utječu Karišnica i Bijela.

Bašćica je duga 19,5 km, a površina slivne zone je 69². Na njoj su i dva umjetna jezera (Vlacine i Grabovac) izgrađena za potrebe natapanja poljoprivrednih površina. Novigradska Draga dužine oko 11 km s Mošunjom (duga oko 10 km), ima slivnu zonu površine oko 58 km&sup2, ali su tokovi slabi i gube vodu u brojnim ponorima, tako da vode rijetko dopiru do mora u samom Novigradu.

Samo Novsko ždrilo vrlo je strmo usječeno u vapnence krškog poda pa se često naziva kanjonom, jer se radi o duboko usječenom klancu tj. sutjesci. Ovaj tjesnac nastao je dugotrajnom riječnom erozijom Zrmanje u doba nakon sto je, otprilike prije 40.000 godina ta rijeka skrenula svoj tok prema zapadu (prije je otjecala ka Krki) i kada je imala znatno veću snagu nego danas, a morska obala se nalazila znatno dalje od današnje. Izdizanjem morske razine zbog otapanja leda na polovima i visokim planinama nakon prestanka posljednjeg ledenog doba, potopljeno je ne samo ovo ždrilo nego i cio Velebitski kanal i Sjeverni Jadran.

Nagibi padina u ždrilu dostižu i 60°, a nisu rijetki pojedini gotovo potpuno okomiti odsjeci. Kolebanja temperatura mora u zaljevu su znatna zbog dotoka hladne vode zimi i jakog zagrijavanja ljeti, pa dosežu i do 22°C na oko 5 m dubine. Za jakih zimskih hladnoća površina mora zna i zalediti, pa i u cjelokupnoj površini.

Slanoća Novigradskog mora je manja nego otvorena Jadrana i povećava se s dubinom jer se zaslađena voda, specifično lakša, drži površinskog sloja. Salinitet na površini varira između 1,46‰ i 35,77‰, a u dubljim slojevima između 35‰ i 38‰. Zbog veće količine različitih mineralnih soli (silikati), prozirnost obično nije veća od 5 m.

Novigradsko more je i dragocjen izvor hrane. Postoje prirodni preduvjeti za rast pojedinih školjaka i zadržavanje ribe. Umjetan uzgoj dosad nije dao većih rezultata jer očigledno nisu uzeti u obzir svi prirodni i društveni činitelji koji utječu na složenu životnu ravnotežu u ovom moru.

Negativni utjecaj nekadašnje tvornice glinice kod Obrovca, buka današnjih glisera i brodova, otpadne vode, prenaglašena izgradnja uz same obale itd., prijetnja su biološkoj ravnoteži u donjem toku Zrmanje i Novigradskom moru, pa se obnovi i očuvanju ovog bisera Jadrana mora posvetiti pojačana pažnja i briga kako ne bi došlo do promjena koje bi mogle bitno devastirati sam akvatorij, a time pogoršati i uvjete života ljudi na njegovim obalama.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Pobjednik natječaja za najljepši vrt u primorskoj Hrvatskoj je Osnovna Škola Novigrad Dalmatinski (novčana nagrada od 10.000 kn) koja je 2004. godine zabljesnula ljepotom pravoga zelenog bisera Jadrana. Sve je počelo još u ratom razorenom Novigradu, kada su učitelji zajedno s djecom, da bi ublažili ratne posljedice počeli obnovu školskog okoliša i školskog vrta. Neposredno nakon povratka iz progonstva, podignuli su mali maslinik, travnjake za igru, cvjetne gredice, kamenjaru sa sukulentima, ljekovitim i aromatičnim biljem. Svi zajedno, djeca i odrasli, stvorili su novu skladnu cjelinu ljepote kamena i cvijeća. U taj prostor uklapa se ribarska barka ukrašena cvjetnim lončanicama. Novigrad Dalmatinski na Novigradskom moru zbog ljepote ove male škole, prava je cvjetna oaza zadarskoga zaleđa.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Tvrđava u Novigradu
Paklenica i Novigrad
Novigradska riva

Sakralni objekti

Kultura[uredi | uredi kôd]

Matica hrvatska - Povjereništvo Novigrad izdaje Novski litopis.

  • 1999. godine je izašao prvi broj
  • Drugi broj 2000. godine
  • treći i četvrti broj su izašli kao dvobroj 2002. godine
  • Urednik: Jadran Anzulović.
  • Uredništvo: Tomislav Grbin (grafičko uređenje), Željko Karavida (fotografija), Ivana Vlatković (lektura
  • Naklada: 700 komada.
  • Tisak: Grafotehna, Zadar.
  • Broj pod kojim se časopis vodi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici: ISSN 1333-5383

Šport[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Državni zavod za statistiku - Popis '21. popis2021.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. siječnja 2022. Pristupljeno 18. ožujka 2022.
  4. ↑ Jasenka Lulić-Storić: O položaju žene u novigradskom zborniku, hrcak.srce.hr, pristupljeno 15. listopada 2018.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

v • u
Naselja u sastavu Općine Novigrad
v • u
Gradovi i općine Zadarske županije
Gradovi

Benkovac • Biograd na Moru • Nin • Obrovac • Pag • Zadar

Općine

Bibinje • Galovac • Gračac • Jasenice • Kali • Kolan • Kukljica • Lišane Ostrovičke • Novigrad • Pakoštane • Pašman • Polača • Poličnik • Posedarje • Povljana • Preko • Privlaka • Ražanac • Sali • Stankovci • Starigrad • Sukošan • Sveti Filip i Jakov • Škabrnja • Tkon • Vir • Vrsi • Zemunik Donji

Ostale općine i gradovi po županijama u Hrvatskoj
Popis općina u Hrvatskoj • Popis gradova u Hrvatskoj
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Novigrad_(Zadarska_županija)&oldid=6860732"