Novotvorenice

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vremenska raslojenost
leksika
Historizam
Arhaizam
Nekrotizam
Knjiški leksem
Zastarjelica
Pomodnica
Oživljenica
Novotvorenica

Novotvorenice ili neologizmi (grč. νεολογισμός; néos = nov, lógos = riječ) nove su riječi koje još nisu potpuno postale dijelom aktivnog leksika.


Vrste novotvorenica[uredi VE | uredi]


  • novotvorenice nastale zbog izvanjezičnih čimbenika (tehnička i znanstvena dostignuća, otkrića, izumi, društvene pojave)
padobran, računalo, samoposluživanje, višestranačje, željeznica, neboder


televizija > dalekovidnica, telefon > brzoglas, helikopter > zrakomlat
mobitel > nosiglas, turizam > putničarstvo, invazija > velenapadaj, akumulator > munjosprem


  • nekadašnje novotvorenice za koje se danas i ne osjeća da su kasno stvorene (također uglavnom iz purističkih razloga, ali su prihvaćenije)
dvogled > dalekozor, demonstrant > prosvjednik, vešmašina > perilica,


  • prevedenice ili kalkovi, riječi nastale doslovnim prevođenjem
rukopis, pravopis, zemljopis, vodopad, nadčovjek, kolodvor, neboder


  • novotvorenice nekih pisaca koje nisu zaživjele, svojevrsni nekrotizmi
nadsvinja (Ranko Marinković), čovjetina (Marinković), vidikogledači (Ivan Slamnig)

Purizam i neologizmi[uredi VE | uredi]

Jezični su puristi stvorili brojne novotvorenice, neke su prihvaćene, a neke nisu. Brojne je kovanice izmislio vrsni jezikoslovac Bogoslav Šulek:

znakoslov(l)je, kisik, vodik, sumpor, silicij, gradilište, kratkovid, spolnost, ratarstvo, vrhovništvo, školstvo, novovjerac...
kolnica (remiza), obavljač (funkcioner), samovlast (apsolutizam), spojitost (kontinuitet), sjedo (sediment), mnogovezje (polisindeton), samokup (monopol)...


Šuleka se naziva ocem hrvatskoga znanstvenog nazivlja, a jedan je od najvažnijih osoba zaslužnih za razvoj hrvatskoga jezika i stvaranje hrvatskih novotvorenica umjesto tuđica i posuđenica.