Oaxaca de Juárez

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Oaxaca
Oaxaca de Juárez
Panorama Oaxace
Panorama Oaxace
Nadimak: la Verde Antequera ("Zelena Antequera")
Koordinate: 17°04.04′N 96°43.12′W / 17.06733°N 96.71867°W / 17.06733; -96.71867Koordinate: 17°04.04′N 96°43.12′W / 17.06733°N 96.71867°W / 17.06733; -96.71867
Država Flag of Mexico.svg Meksiko
Pokrajina Oaxaca
Vlast
 - Načelnik općine Luis Julián Ugartechea Begué
Površina
 - Ukupna 85,48 km²
Visina 1.555 m
Stanovništvo (2005.)
 - Grad 265.006
 - Područje utjecaja 258.008
Vremenska zona UTC-6 (UTC-6)
 - Ljeto (DST) UTC-5 (UTC-5)
Poštanski broj 68000
Pozivni broj 951
Službena stranica municipiodeoaxaca.gob.mx
Zemljovid
Oaxaca na karti Meksiko
Oaxaca
Oaxaca

Oaxaca, ili punim imenom Oaxaca de Juárez, (zapotečki: La’a, mikstečki: Ñuu Nunduva, nahuatl: Huaxayacac) glavni je i najveći grad istoimene meksičke države Oaxaca. Nalazi se na jugu, od Meksičkog gorja Sierra Madre do obala rijeke Atoyac, na nadmorskoj visini od 1.555 metara. Broj stanovnika Oaxace, po podatcima iz 2006., iznosio je 265.006.

Grad Oaxaca je osnovan 1532. godine. Nadimak la Verde Antequera ("Zelena Antequera") dobio je prema bivšem imenu - Nueva Antequera, i činjenici da su brojne zgrade izgrađene od lokalnog zelenkastog kamena. Današnje ime mu potječe od Asteka koji su ga zvali Huaxyacac, kasnije hispanizirano u Guajaca, te naposlijetku u Oaxaca. Imenu grada je 1872. dodato „de Juárez“ u čast meksičkog predsjednika Benita Juáreza, koji je u tom gradu počeo svoju političku karijeru.

U gospodarstvu grad se uglavnom oslanja na turizam koji se bazira na velikom broju građevina iz kolonijalnog razdoblja, ali i pretkolumbovskim spomenicima kultura naroda Zapotec i Mixtec[1]. Grad je, zajedno s arheološkim lokalitetom Monte Alban, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1987. godine[2] kao "primjer španjolskog kolonijalnog urbanizma pravilne mreže ulica, gdje su izvanredne i jedinstvene građevine svojom masivnošću i načinima gradnje prilagođene području koja je sklono potresima".

Fotografija od 360° trga Alameda de León u Oaxaca de Juárezu
Magnify-clip.png
Fotografija od 360° trga Alameda de León u Oaxaca de Juárezu

U gradu se svake godine održava cjelomjesečni kulturni festival Guelaguatza kojim se odaje počast domorodačkoj princezi Donaji koja je obezglavljena u godinama netom nakon španjolskog osvajanja Meksika[3]. Na festivalu se održavaju oaxacanski plesovi, glazba i izbor najljepše domorodačke ljepotice[4].

Povijest[uredi VE | uredi]

Povijesni plan grada iz 1877. godine

U uskoj dolini Oaxaca su postojala naselja Zapoteca i Mixteca dulje od 1.500 godina prije dolaska španjolskih konkvistadora. Najvažnija njihova naselja su bila obližnji Monte Alban i Mitla. Asteci su osvojili dolinu i osnovali grad Huaxyacac, što znači "između drveća huaje" (lokalno drvo Leucaena leucocephala). Na ovom strateškom mjestu ispod brda Cerro ("veliko brdo") del Fortín Asteci su kontrolirali Zapotečku prijestolnicu Zaachilu i trgovački put za Tehuantepec na meksičkoj visoravni.

Kada su Španjolci pod vodstvom kapetana Francisca de Orozca i oko 400 Asteka došli do grada 1521. godine, okončali su jedan od brojnih ratova Mixteca i Zapoteca. Odmah slijedeće godine su počeli graditi katedralu i španjolsko naselje neovisno od vlasti Hernána Cortésa koji se smjestio u Tenochtitlanu. Cortes, koji je želio cijelo ovo područje za sebe, poslao je Pedra de Alvarada da protjera doseljenike, no oni su se obratili izravno španjolskom dvoru koji im je odobrio naselje 1526. godine. Cortes ih je pokušao još jednom protjerati, ali su oni 1529. godine dobili zaštitu novog meksičkog potkralja Nuña de Guzmána, te su po njegovom rodnom gradu Antequeri, novo naselje nazvali Nueva Antequera. Tada je nastao pravilni plan ulica arhitekta Juana Peláeza de Berrioa[5].

Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, dodijelio je naselju titulu grada 1532. godine kako bi se osamostalili od Cortesovog pritiska koji je posjedovao gotovo sva okolna naselja. Od 1696. do 30. rujna 1999. godine, Oaxacu je potreslo oko dvadesetak potresa jačih od 7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici.

God. 1821., nakon osamostaljenja Meksika, grad Oaxaca je postao sjedište istoimene pokrajine, a 1872. godine je imenu dodano i "de Juárez", u čast Benita Juáreza koji je ovdje započeo svoju političku karijeru.

Grad je 2006. goidne bio mjestom petomjesečnih protesta koji su započeli kao "nastavnički štrajk" u svibnju, a prerastao je u općedruštvene nerede u kojima je između ostalih ubijen i novinar-amater Brad Will. Naposljetku su 10.000 pripadnika federalne policije i vojske ugušili nerede 27. listopada 2006. godine, ali je osnovan pokret "Pučki savjet stanovnika Oaxace" (Asamblea Popular de los Pueblos de Oaxaca ili APPO) koji su svojim djelovanjem doveli do nezadovoljstva naroda koji je na izborima 2010. godine smijenio guvernera Ulisesa Ruiza Ortiza i na čelo države doveo dotadašnjeg gradonačelnika Oaxace, Gabina Cué Monteaguda[6].

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Basílica de Nuestra Señora de la Soledad
Kampus Autonomnog sveučilišta Benito Juárez de Oaxaca

Moderan grad je, pošteđen evolucijom grada, nasreću sačuvao povijesno središte s ukupno 1.200 povijesnih spomenika. Glavni vjerski spomenici (katedrala, Santo Domingo, San Francisco, San Agustín, San Filipo Neri, Soledad, itd.), vrhunske patricijske gradske kuće (npr. dom Cortés), te cijela ulica u nizu s drugim stanovima čine skladu baroknu panoramu koja predstavlja primjer bivših kolonijalnih gradova čiji su spomenci ostali netaknuti. Fine arhitektonske kvalitete odlikuju i historicističke zgrade iz 19. stoljeća.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Ana Lila Downs Sánchez, latino pop pjevačica i kantautorica

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ricardo Rivera Rosas, The measurement of the economic impact and damage to Oaxaca City tourism economy, after the sociopolitical movement in 2006. (engl.) PDF izviješće iz 2008. god. s 9. internacionalnog foruma turističkih statistika.
  2. Povijesno središte Oaxace i arheološki lokalitet Monte Alban na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 29. studenog 2011.
  3. Enciclopedia de los Municipios de Mexico-Oaxaca:Oaxaca de Juárez (šp.) Preuzeto 28. studenog 2011.
  4. Guelaguetza na službenim stranicama općine Oaxaca (šp.) Preuzeto 28. studenog 2011.
  5. Fundación e historia de Oaxaca de Juárez (šp.) Preuzeto 29. studenog 2011.
  6. PRI loses Oaxaca, takes PAN states, Mexico City: The News, 5. srpnja 2010. (engl.) Preuzeto 29. studenog 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Oaxaca de Juárez