Oberon (mjesec)

Izvor: Wikipedija
Oberon
Na donjem lijevom rubu, vidljiva je 6 km visoka planina (Voyager 2)
Na donjem lijevom rubu,
vidljiva je 6 km visoka planina (Voyager 2)
Otkriće
Otkrio William Herschel
Datum otkrića 11. siječnja 1787.
Planet Uran
Grupa satelita veliki unutarnji pravilni
Orbitalni elementi
Ekscentricitet (e) 0.0014
Prosječna udaljenost 583,520 km
Orbitalni period (P) 13.463234 d
Inkl. prema ekvatoru planeta 0.058°
Fizičke osobine
Srednji promjer 761.4 km
(0.1194 x Zemlja)
Površina 7,285,000 km²
Masa 3.014·1021 kg
(5.0455·10-4 x Zemlja)
Volumen 1,849,000,000 km³
Gustoća 1.63 g/cm³
Gravitacija na površini 0.346
Brzina oslobađanja 730 m/s
Period rotacije sinkrona rotacija
(pretpostavka)[1]
Apsolutna magnituda 0.23
Prosječna površinska
temperatura
61 K

Oberon (također Uran IV) je prirodni satelit Urana. Kruži oko Urana na udaljenosti oko 583 420 km. Polumjer Oberona iznosi 761.4 km, a masa 3.03 × 1021 kg. Oberon je vrlo sličan Umbrielu, iako je veći.

Otkrio ga je William Herschel, 1787. godine. Voyager 2 (1986.) je jedina letjelica koja je posjetila Oberon.

Sastav i reljef[uredi | uredi kôd]

Oberon je građen od stijenja i vodenog leda.

Oberonova površina je prepuna udarnih kratera, mnogo većih od onih na Arielu i Titaniji. Neki pokazuju i zrake izbačenog materijala slične onima na Jupiterovu satelitu Kalistu. Mnogi krateri imaju dna prekrivena tamnijim materijalom.

Velike pukotine na južnoj Oberonovoj polutci ukazuju na geološku aktivnost u ranoj povijesti ovog satelita. Oberonova površina se nije mnogo mijenjala od svog formiranja.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Primjena formule pokazuje plimno vezanje na vremenskoj skali od samo 300,000 godina.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Nedovršeni članak Oberon (mjesec) koji govori o prirodnim satelitima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.